Otpor sporazumu EU i Kine

Pretposljednjeg dana njemačkog predsjedavanja Savjetom EU, 30. decembra 2020. godine, Evropska unija i Kina su iznenada postigle dogovor o preliminarnom tekstu za „Sveobuhvatni sporazum o investicijama" (CAI). Sedam godina su trajali pregovori. Njemačka vlada, a prije svega kancelarka, silno je željela da postigne uspjeh u pregovorima sa Kinom. Takozvani "Sporazum o investicijama" u Briselu se sada provjerava do posljednjeg detalja. Pojedini stručnjaci ocjenjuju da je trgovinski sporazum rađen u velikoj žurbi, kako bi prije kraja godine bio završen. Takve ocjene potvrđuje i Poljski Institut za međunarodne poslove (PISM), koji je CAI sporazum ocijenio kao veoma loš.

- pročitajte i ovo:  EU: Sankcije protiv Kine

Studiju koja je sada objavljena naručio je poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Rajnhard Bitikofer. On je predsjedavajući kineske radne grupe u Evropskom parlamentu i godinama je veoma angažovan stručnjak za Kinu, koji ne štedi na kritikama kada govori o situaciji u ovoj komunističkoj diktaturi. To se vidi i po tome što mu je Kina nedavno, kao i još nekim poslanicima parlamenta EU, izrekla zabranu ulaska u zemlju. Izgleda da je Bitikofer u Pekingu pogodio bolnu tačku. 

Stručnjaci kritikuju nacrt

Bitikofer je skeptičan kada je riječ o sporazumu o investicijama, o kojem je Evropska komisija pregovorala u ime 27 zemalja članica EU. Neraspoloženje raste među svim grupama u parlamentu koje taj sporazum treba da odobre. Postizanje političkog dogovora je u planu do kraja godine. Prije nego što bude ratifikovan i prije nego što stupi na snagu, tekst ugovora takođe mora da odobri i Savjet, odnosno predstavništvo država članica. Otpor je posebno veliki kod manjih zemalja članica, koje nemaju tako veliku ekonomsku saradnju sa Kinom kao Njemačka, Francuska ili Italija.

Stručnjaci poljskog instituta PISM kritikuju da bi od novog sporazumu profitirali najviše koncerni iz Njemačke i Francuske, poput automobilske industrije. „Ne postoje uredbe za srednje ili manje kompanije", žali se Damian Vnukovski iz varšavskog instituta PISM.

- pročitajte i ovo:  Peking je ugasio demokratiju u Hongkongu

Evropska komisija vidi šanse

„To ipak nije njemački sporazum samo zato što je zaključen tokom njemačkog predsjedavanja. Komisija djeluje sa mandatom svih država članica", kazao je na jednoj diskusiji u Briselu Mihael Hager. On je viši saradnik potpredsjednika Evropske komisije Valdisa Dombrovskisa, koji je zadužen za trgovinu.

Evropska komisija brani sporazum, jer bi njime Kina prvi put napravila ustupke, kako bi se postigla ista pravila igre i bolji pristup tržištu za evropske kompanije. Kina njime garantuje transparentnost kada je riječ o državnoj pomoći domaćim kompanijama. On takođe predviđa uspostavljanje mehanizma za rješavanje sporova. Pregovarači EU sporazum vide kao „korak u pravom smjeru, koji može da posluži kao osnova za poboljšanja u budućnosti."

Slabe garancije iz Pekinga

Poljski stručnjaci, koji su za Zelene u Evropskom parlamentu analizirali ugovor, to vide drugačije. Prava arbitraža za zaštitu kompanija u Kini je zanemarana, još uvijek nedostaje i tek treba da se razvije. „Mislimo da bi kompanije sa Zapada, koje bi taj mehanizam zaista koristile, morale da strahuju da će biti isključene sa kineskog tržišta", kazao je Damian Vnukovski predstavljajući ocjene stručnjaka. Kini, koja nije pravna država, generalno ne bi moglo da se vjeruje da li će zaista sprovesti sporazum na pravno obavezujući način.

„Komunistačka partija Kine posljednjih godina sve više interveniše u ekonomskim procesima. Zbog toga se nesigurnost u vezi sa uslovima ulaganja više povećava, nego što se smanjuje", navodi se u dokumentu poljskog instituta PISM. Kritikuju se i slabe garancije da će se Kina „potruditi" da ispuni standarde zaštite na radu Međunarodne organizacije rada (MOR). EU bi od Kine trebalo da zahtijeva da se priključi konvencijama MOR, prije nego što ugovor sa EU stupi na snagu. Time bi moglo da se osigura da će Kina preduzeti mjere protiv prisilnog rada i nehumanih uslova rada, kazao je Damian Vnukovski.

Bolje nego nikakav sporazum?

Evropska komisija upozorava na previsoka očekivanja od sporazuma. Njime ne mogu da se riješe pitanja ljudskih prava i problem prisilnog rada. Sporazum bi tome samo mogao da doprinese, smatra Mihael Hager iz Evropske komisije: „Sporazum o investicijama ima svoj cilj. Ljudska prava su važna. Pitanje je kako to treba riješiti. Te dvije teme moraju da se razdvoje.” Na kraju krajeva, Kina je po prvi put posvećana konvencijama MOR-a.

Poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Rajnhard Bitikofer takođe zahtijeva da dio sporazuma budu i tenderi za javne ugovore. Taj tržišni segment se uopšte ne spominje. Pored toga, stručnjak za Kinu smatra i da bi EU – bez obzira na sporazum – trebalo da usvoji još niz propisa. U čitavom lancu prislni rad bi generalno trebalo da bude zabranjen, kao i nepravedna pomoć od strane države.

Poslovna udruženja u Briselu pozdravljaju završetak pregovora sa Kinom i ističu šanse koje sporazum nudi. Ekonomsko-politički trust mozgova Bruegel preporučuje da sporazum o investicijama ne bi trebalo preopteretiti sa previše političkih očekivanja: „Sa ekonomske tačke gledišta, CAI je važan sporazum, koji se isplati. Ipak, malo je vjerovatno da će on u Evropskom parlamentu biti ratifikovan, dok Kina ne odustane od sankcija protiv poslanika parlamenta EU, zbog toga što su kritikovali kinesko kršenje ljudskih prava."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu