Osamdeset puta u misiji u BiH

Bosni i Hercegovini je i 20 godina nakon rata potrebna pomoć, piše portal Der Westen. Ovaj portal donosi priču o 72-godišnjem Heribertu Hölzu (na naslovnoj fotografiji) koji stalno prikuplja i vozi pomoć za tu zemlju.

"Hölz je kroz BiH prešao 1.500 kilometara uzduž i poprijeko. On priča o selima koja igledaju 'kao da se rat završio juče'. Na primjer, Gornji Korićani u centralnoj Bosni. 'Razoreno selo u prelijepim brdima u kojem danas živi samo jedna stara žena', kaže on. BiH je danas nestala iz vizira mnogih ljudi na zapadu Evrope. 'Besperspektivnost ljudi nije se promijenila ni 20 godina nakon rata', navodi Hölz. Mnogi ljudi nemaju ni penziju. U gradu Zenici, na primjer, stopa nezaposlenosti iznosi 75 odsto. 'To je Evropa, to je pred našim vratima. A uprkos tome, zaboravljamo na te ljude.'

On danas pokušava da pruži pomoć koja će biti samoodrživa. 'Ovca za BiH' naziv je jednog od njegovih projekata. On obilazi škole i obdaništa i prikuplja priloge od kojih kupuje ovce za seljake u BiH. Jedna ovca košta 130 eura, a ove godine on je u BiH prebacio 30 ovaca. Osim toga u školama i obdaništima djeca prave marmeladu koju prodaju i od toga se finansira javna kuhinja u Zenici. 'Nedavno smo dostigli broj od 60.000 prodatih staklenki', kaže Hölz. Dovoljno za 121 obrok dnevno u javnoj kuhinji. 'To je kap u moru potreba', navodi on. Kuhinja košta 20.000 eura godišnje.

U maju ove godine BiH je zahvatila velika poplava. Time su teško bili pogođeni stanovnici baraka u jednom naselju na rubu Banjaluke. Hölz je prikupio 60.000 eura priloga i od tog novca tamo je otvorio stolarsku radionicu. Zaposlio je tri stolara koji su pravili krevete i namještaj za ljude pogođene katastrofom", prenosi portal Der Westen.

Zima u Ukrajini ne čeka na mir

List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ovako komentariše pregovore koje su u Minsku vodili predstavnici ukrajinske vlade i separatista sa istoka te zemlje:

"Pregovori nisu ni počeli kako treba, a već su zapali u poteškoće. Dogovorena je razmjena zarobljenika, ali je potpuno nejasno kada će pregovori biti nastavljeni i na kojim osnovama će se oni odvijati. Vremena je sve manje. U područjima pod kontrolom separatista nakon izbijanja zime vlada velika kriza. Humanitarna pomoć za stanovništvo bi trebalo da bude jedna od najvažnijih tema razgovora u Minsku. Razumljivo je da ukrajinska vlada ne želi da finansira ilegalnu vladu separatista. Međutim, mora se pružiti brza pomoć milionima ljudi koji žive u područjima zahvaćenim sukobima", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Zapadna diplomatija je tokom protekle 2014. u Ukrajini napravila pozitivne pomake koji se mjere milimetrima, piše Tageszeitung iz Berlina.

"Na kraju ove 2014. kao pozitivna stvar na strani onih koji su posredovali u pregovorima, prvenstveno smirenog njemačkog šefa diplomatije Frank-Waltera Steinmeiera, stoji samo jedno: spriječeno je ono najgore - direktan rat između Rusije i Ukrajine. Zapad sada balansira između pokušaja da priguši krizu i poušaja da diplomatskim putem utiče na popuštanje napetosti.

Da li je diplomatija zakazala? Ne. Nije potrebno uložiti manje, nego još više diplomatskih napora. Angela Merkel i Barack Obama bi trebalo da otputuju za Moskvu s par ponuda u džepu. Da pokažu Rusiji da je poštuju, da umanje strah koji tamo postoji i da ograniče njeno agresivno ponašanje. Zapad već ima štap, odnosno mogućnosti da izvrši pritisak, a za ponudu koju Moskva neće moći da odbije, potrebno je imati i mrkvu u ruci. Neizvjesno je da li bi takvo nešto funkcionisalo. Ipak, bilo bi više nego neodgovorno kada se ne bi pokušalo s tim", zaključuje Tageszeitung.