Orban odustao: EU će pregovarati o pristupanju sa Ukrajinom

Predsjednik Ukrajine, koju je napala Rusija, može da se raduje. Volodimir Zelenski je juče ujutru još jednom je strastveno apelovao na učesnike samita EU da otpočnu pristupne pregovore s njegovom zemljom. Poziv Evropskoj uniji da ostane kredibilna i sposobna da djeluje očigledno je imao efekta. Rano uveče predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel saopštio je ono što je ocijenio kao „istorijsku odluku": EU će započeti pristupne pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldavijom. Susjednoj Gruziji dodijeljen je status kandidata za pristupanje. Bosna i Hercegovina će biti peta od šest zemalja Zapadnog Balkana koja će moći da počne pristupne pregovore sa EU. „Ova odluka je izuzetno važna za kredibilitet Unije", sa olakšanjem je rekao novinarima Šarl Mišel.

Mađarska popustila

Iznenađujuće brzo 26 država-članica EU uspjelo je da odvrate 27. državu-članicu, Mađarsku, od veta protiv pristupnih pregovora s Ukrajinom. Nekoliko sati ranije, mađarski premijer Viktor Orban kategorički je odbacio mogućnost otpočinjanja pregovora sa Ukrajinom, jer Ukrajina nije ispunila tri od sedam uslova i stoga, kako je rekao, nije ni bilo o čemu da se pregovara. Uveče je ostalo nejasno da li ga je veliki politički pritisak drugih šefova država i vlada EU naterao da popusti ili je tome doprinelo to što je Evropska komisija dan ranije oslobodila deset milijardi evra iz budžeta EU za Mađarsku. Vladi u Budimpešti je prije godinu dana blokirano do 31 milijardu evra sredstava EU, jer je Unija bila ozbiljno zabrinuta zbog nedostataka u pravnom sistemu, kao i zbog korupcije u toj zemlji. 

Rekordna brzina

Odluka da se Ukrajina pozove na pregovore o pridruživanju istorijska je i zbog toga što su ta zemlja i njen mali susjed, Moldavija, u rekordnom roku okončale složen proces – od podnošenja aplikacije, do otvaranja pregovora nije prošlo ni dvije godine. Razlog je naravno ruski napad, kao i ruske prijetnje EU. Kancelar Olaf Šolc je želio da se uputi jasan signal ruskom vladaru Vladimiru Putinu da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu. To je i dobio.

Glasanje bez Orbana u sali

Prije samita, diplomate EU su najavile da će Viktor Orban – koji je već nekoliko puta upotrebio veto da odloži donošenje odluka – biti „spušten s oblaka na zemlju". Očigledno da je iskorišćen diplomatski trik kako bi se Orbanu omogućilo da se povuče, a da pritom sačuva obraz. On je napustio prostoriju kada je ostalih 26 lidera glasalo za pregovore sa Ukrajinom. Odluka dakle nije donijeta 100 odsto jednoglasno, već bez ijednog protivljenja. To je očigledno dovoljno prema poslovniku Evropskog savjeta. Prema informacijama DW, taj neobičan način glasanja predložio je kancelar Olaf Šolc, koji je tog jutra doručkovao sa Viktorom Orbanom kako bi istražio kakve su mogućnosti za kompromis. 

Nema 50 milijardi za Ukrajinu

Do skandala je ipak došlo kada je reč o finansijskoj pomoći Evropske unije Ukrajini. Mađarski premijer Viktor Orban je tokom noći blokirao isplatu dalje pomoći u iznosu od 50 milijardi evra. „Veto protiv dodatnih sredstava za Ukrajinu", napisao je šef mađarske vlade na mreži Iks.

Prema informacijama iz krugova EU, 27 šefova država i vlada Unije ponovo će se pozabaviti tim pitanjem u januaru. Predsjednik Saveta EU Šarl Mišel je rekao: „Vratićemo se na to pitanje početkom slijedeće godine i pokušati da postignemo jednoglasnost.

Pristup je još daleko

Što se tiče pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, oni neće početi odmah. Prema dosadašnjim pravilima, prvo će biti određen datum za takozvanu međuvladinu konferenciju. Razgovori će zatim zvanično otpočeti 2024. godine u prisustvu kandidata za pristupanje. A oni mogu i da se razvuku. Pregovori s Turskom traju od 2005. godine, ali za sada bez rezultata. Neke države Zapadnog Balkana čekaju i 20 godina da se pridruže evropskom klubu.

Holandski premijer je na početku samita rekao da će biti potrebno „mnogo godina" prije pristupanja. Prije toga, EU mora da se reformiše da bi mogla da prihvati veliku ratom razorenu zemlju poput Ukrajine sa njenih 40 miliona stanovnika. I procesi donošenja odluka i budžet morali bi da budu temeljno revidirani. „Ne smijemo sada da se vrtimo u krug, moramo da uradimo domaći zadatak", upozorila je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu