Opet pad nataliteta u Njemačkoj

U Njemačkoj je 2019. rođeno oko 778.000 beba. To je za 9400 manje nego prošle godine, objavio je ove sedmice Savezni zavod za statistiku. Sve u svemu, stopa nataliteta od 1,54 u Njemačkoj sada je nešto ispod prosjeka EU. Najveća je u Francuskoj, a najmanja na Malti.

Dugo i skupo obrazovanje treba da se isplati

„Dijete bi trebalo da dođe tek kad sredim život". Ginekološkinja Kristine Birman često čuje ovakve rečenice u svojoj praksi u Hamburgu. „Traženje boljih mogućnosti za posao jedan je od ključnih faktora zbog kojih se želja za djecom odlaže na nekoliko godina", kaže ona.

Žene u Njemačkoj prvo dijete rađaju sve kasnije: u proseku sa 30 godina. Samo Italijani počinju kasnije da imaju djecu. U Bugarskoj žive najmlađe majke sa prosjekom od 26 godina.

Viši nivo obrazovanja ženama otvara više mogućnosti za ostvarivanje u profesiji. Porodični život sa djecom postaje samo jedna od mnogih opcija, kažu stručnjaci.

„U Njemačkoj imamo rekordan broj studenata. Kada diplomiraju, od njih se naravno,očekuje visok stepen mobilnosti. To je problem kada se radi o planiranju porodice. Treba uskladiti porodicu i posao, naći rješenja za zbrinjavanje djece tako da oba roditelja mogu da rade", kaže Filip Dešermajer iz Njemačkog društva za demografiju.

Više djece samo za bogate?

U Njemačkoj porodice uglavnom imaju samo jedno ili dvoje djece. Samo 16 odsto svih porodica u Njemačkoj imaju troje djece ili više.

Rezultati ankete Saveznog instituta za istraživanje stanovništva pokazuju da se tri četvrtine građana Njemačke starosti između 24 i 43 godine slažu da je divno imati mnogo djece. Ali više od polovine njih smatra da mnogo djece treba da imaju samo one porodice koje to sebi mogu da priušte.

Međutim, stvarnost je drugačija. Prema pomenutom insitutu, skoro četvrtina porodica sa velikim brojem djece je na ivici siromaštva. Više djece se rađa prevashodno u religioznim porodicama - muslimanskim ili katoličkim, te u ruralnim sredinama gdje je mnogo jeftiniji život, prije svega stanovanje.

Imigracija i natalitet

U Njemačkoj se decenijama, od dolaska prvih migranta iz Južne Evrope, uvriježilo mišljenje da se stanovništvo ne smanjuje, jer se više ljudi useljava u zemlju nego što umire ili odlazi da živi u inostranstvu. Tada, 50-ih i 60-ih godina regrutovani su mladi ljudi.

U prosjeku su imigranti mlađi od ostatka stanovništva: Oni su uglavnom zaposleni poreski obveznici i osnivaju porodice.

Vrhunac useljavanja u Njemačku dostignut 2015. kada je zabilježen priliv od preko dva miliona ljudi.

„Dosta mladih dolazi u Njemačku. To nadoknađuje naš deficit nataliteta", kaže istraživač demografije Dešermajer. On ukazuje na „iznenađujući porast nataliteta u 2016. godini".

Za žene sa stranim državljanstvom u Njemačkoj, stopa nataliteta u 2019. bila je 2,06 dece po ženi, što je značajno iznad ukupnog proseka. Ali i ovdje važi sljedeće: Stopa nataliteta kod visoko obrazovanih migrantkinja niska je baš kao i kod žena rođenih u Njemačkoj.

Stanovništvo stari - uprkos useljavanju

Njemačka i međunarodna istraživanja potvrđuju da stanovništvo širom svijeta stari, zbog niskog nataliteta i povećanja očekivanog trajanja života - i uprkos velikoj imigraciji.

Kancelarka Angela Merkel je pored globalizacije, još 2013. demografske promjene opisala kao „najveću promjenu u našem društvenom životu, ali i u ličnom životu svakog pojedinca u prvoj polovini 21. vijeka".

Istraživač demografije Volfgang Luc pak ne misli da je to problem: „Prije bi se trebalo osvrnuti na produktivnost. Kada više žena radi, i ljudi ukupno rade duže, posljedice demografskih promjena su manje dramatične nego što se očekuje", kaže on.

Korona i demografija

U vrijeme kriza uvijek se smanjuje natalitet: Na primjer, u Njemačkoj, poslije ekonomske krize 1929. A u Istočnoj Njemačkoj neizvijesnost poslije ponovnog ujedinjenja dovela je do toga da je 1994. stopa nataliteta od 1,2 tamo bila najniža ikada.

S obzirom da je pandemija korone Njemačku i druge zemlje bacila u recesiju, demografi očekuju se to odrazi i na stopu nataliteta. Ali kakav će biti konačan uticaj?

„Baš me jako zanima šta će se dogoditi sa stopom nataliteta u periodu korone", kaže Dešermajer. „Ljudi su zabrinuti za svoje zdravlje i ekonomsku budućnost, pa su možda mnogi rekli da ovo nije najbolje vreme za djecu. S druge strane, izolacija i karantin, kada su mladi parovi morali da ostanu kod kuće, mogli bi da imaju suprotan efekat."

Istraživanje Londonske škole ekonomije (LSE) u aprilu i maju 2020. pokazuje jasan trend u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj, Španiji i Njemačkoj: Pandemija korona-virusa negativno utiče na porodično planiranje mladih starosti od 18 do 34 godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android