Od verbalnog do realnog nasilja

Njemačka kancelarka vjerojatno nije nimalo sretna kad otvori svoju Facebook stranicu. Tamo već mjesecima pljušte kritike zbog njezinog odnosa prema izbjegličkom pitanju, često popraćene neljubaznim komentarima. "S kojom drskošću, s kojom nadmenošću, s kojom umišljenošću Merkel to radi Njemačkoj, to je trostruka hladnoća, a ne ljudskost", piše tako jedan od korisnika Facebooka. "Stranci nam se već smiju. Merkel to ne kuži", poručuje jedan drugi korisnik.

Ton u socijalnim mrežama postaje grublji, kako na Facebooku tako i na drugim portalima. Tema koja pogotovo u Njemačkoj izaziva diskusije na mreži je izbjeglička kriza. Mnogi korisnici pišu tako "razuzdane" komentare, da je njemački ministar pravosuđa Heiko Maas opetovano Facebooku uputio zahtjev za brisanjem takvih huškačkih komentara.

"Munich Digital Institute" je objavio jednu studiju u okviru koje je ispitan 1.271 korisnik Facebooka o njegovim dojmovima o komunikaciji koja se koristi na toj socijalnoj mreži. Skoro 70 posto ispitanika je navelo da su političke diskusije na Facebooku postale agresivnije i/ili emocionalnije. Samo dva posto njih je diskusije opisalo kao "staložene". Gotovo 74 posto ispitanika smatra da se na Facebooku mogu sve više pročitati ekstremna politička mišljenja. 53 posto je izjavilo da ubuduće žele prijaviti huškačke komentare i postove.

Kobna grupna dinamika

Sirovi i nepristojni, ali i ekstremistički komentari se u socijalnim mrežama već odavno postavljaju, pojašnjava islamolog i publicist Thorsten Gerald Schneiders. Internet je poput rasplodne stanice, kazao je Schneiders u intervjuu za radio Deutschlandfunk: "Tu ljudi jedni druge lakše pronalaze, tu se ekstremistički pogledi mogu lako izraziti i odmah dobiti povratnu informaciju. Ukoliko se za to dobije potvrda, raste samopouzdanje."

Schneiders, koji prati posebno stranice kritične prema islamu, ali i selefijske portale, poznaje mehanizme koji vode do razuzdanog pisanja na Internetu. "Svaki put kad netko pritisne ikonu 'Sviđa mi se', kod nekih se zasjaji njihov ego. Tako se pronađu skupine istomišljenika i zajedno postaju veći i hrabriji."

Nedostatak socijalne kontrole

Na mreži se ljudi općenito prije ponašaju kako ne treba, nego li u izravnim interakcijama u svakodnevnom životu, zaključuje socijalna psihologinja Catarina Katzer. Na Internetu se često, kaže ona, nalazimo u skupini istomišljenika. "A socijalni angažman je utoliko veći, ukoliko želim više pripadati nekoj skupini", pojašnjava ona u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung. Neobazrivo komentiranje postaje učestalije i zbog toga što na Internetu nema djelotvornih kontrola socijalne interakcije.

No mreža nije samo platforma za sirovu i uvredljivu komunikaciju. Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije Ralf Jäger je nedavno upozorio da agresivna komunikacija na Internetu može dovesti do fizičkog nasilja. "Mržnja na socijalnim mrežama stvara atmosferu straha i nasilja", navodi se na stranici tog pokrajinskog ministarstva. "Ona potiče na nasilje prema izbjeglicama i postavlja požare u izbjegličkim domovima."

Zastrašena publika

Američka pravnica Susan Benesch, izdavačica stranice "dangerousspeech.org", istražila je povezanost između verbalnog i realnog nasilja. Do te povezanosti dolazi, kaže Benesch, pomoću određenih faktora u koje, na primjer, spada jedan u dotičnim krugovima utjecajan korisnik koji druge ohrabruje da se i oni isto tako posluže verbalnim ispadima. Dalje je potrebna jedna zastrašena i zabrinuta publika, jedan govor koji je shvaćen kao poziv na nasilje, ispadi nasilja koji su se već događali i utjecajna platforma. Što se više takvih faktora skupi, utoliko lakše verbalno nasilje može prerasti u realno, kaže Benesch.

Trenutačno se, doduše, sve više ljudi na Internetu prezentira pod svojim realnim imenima i prezimenima, ali zaštita anonimnosti i dalje važi. Upravo ta anonimnost, kaže islamolog Thorsten Gerald Schneiders, posebno potencira verbalno nasilje. "Anonimnost na Internetu još uvijek predstavlja nešto poput pokusnog laboratorija u kojemu se može testirati na kakav prijam nailaze ekstremne izjave, gdje se može iživjeti vlastite frustracije i ljutnje, bez izlaganja većim opasnostima, a za što bi se u realnom životu bilo kažnjeno."

Nedovoljna raznolikost

Faktor koji ide u prilog nasilnom ponašanju je i sklad pojedinih grupa. Različiti politički pogledi su sve rjeđi u dotičnim forumima. Umjesto toga članovi političkih grupa na Internetu samo potvrđuju jedni druge. Svjetonazori se sužavaju, grupna dinamika se pokreće, drukčiji pogledi od onih koji su već uvriježeni u grupi više ne uspijevaju prodrijeti. Tako je pripremljeno tlo za teorije zavjere. I to doprinosi okretanju od verbalnog prema realnom nasilju.

Objektivno izvještavanje i raznolikost gotovo da i nisu više prisutni u brojnim korisničkim forumima. Pritom bi upravo to bilo veoma važno kako bi se diskusija vodila na civiliziran način i spriječilo ili zaustavilo nasilje.