Jačanje radikalnih islamista u BiH

Berlinski Tageszeitung (taz) se u svome članku osvrće na "borbu oko marame" u BiH. List piše da je demonstracija u nedjelju u Sarajevu "zagrijala diskusije o odnosu države i društva." Taz s tim u svezi podsjeća da je 20. siječnja Ustavni sud BiH donio presudu da se uposlenicima u pravosudnim institucijama u BiH, ali i u strankama skrene pozornost na zabranu nošenja vjerskih obilježja. "Pod to spadaju islamska pokrivala za glavu isto kao i kršćanski križići. To je izazvalo oštre prosvjede Islamske zajednice BiH. Pod motom 'hidžab, moje pravo, moj izbor, moj život" više od 2.000 žena je u nedjelju poslijepodne prosvjedovalo u Sarajevu. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, smatra da su odlukom suda povrijeđena ljudska prava islamskih žena. Članica Vrhovnog suda Ružica Jukić u intervjuu za Oslobođenje je izjavila da pred sudom svi optuženici, svjedoci, tužitelji, odvjetnici i suci moraju biti prepoznatljivi kao osobe te da ne može biti da se žene pred sudom pojavljuju potpuno pokrivene. Druge kritičarke ističu da je hidžab kao pokrivalo za glavu uvoz iz arapskog prostora te da odražava arapsku islamizaciju bh. islama. Naprotiv tome, demonstrantkinje argumentiraju da je sekularizacija države rezultat socijalističkog sustava od 1945. u kojemu je religija potlačivana", prenosi taz.

Ako dođe do raspada BiH...

O opasnosti od islamizacije pišu i austrijski mediji. Tako Wirtschaftsblatt postavlja pitanje: "Može li BiH postati džihadistička država pred vratima EU-a?, i daje odgovor: "Ne, sve dok Europska unija sprječava raspad države, ističu politički stručnjaci iz Sarajeva." Wirtschaftsblatt s tim u svezi prenosi izjavu političkog analitičara Srećka Latala: "Bh. muslimani će se orijentirati prema Zapadu, dok god Zapad bude jamčio teritorijalni i pravni integritet zemlje." List podsjeća na to da "Republika Srpska sve jače teži neovisnosti" te da je za proljeće najavljen simboličan referendum tog entiteta po tom pitanju. Ako Zapad dopusti raspad zemlje, "bh. muslimani bi se mogli okrenuti islamskom svijetu, upozorava Latal. Džihadistička opasnost u BiH 'nije veća nego u drugim europskim zemljama', ističe Latal. Ali bi teroristi mogli iskoristiti sve veći politički vakuum koji nastaje kroz svađu između dvaju entiteta. Dva desetljeća nakon okončanja rata Bosna i Hercegovina se nalazi 'na odlučujućoj raskrsnici', uvjeren je Latal. Etničke napetosti su sve češće, zato što ih političari raspiruju, a EU se sve više marginalizira, dok zemlje poput Rusije ili Turske pokušavaju povećati svoj utjecaj u zemlji, dodaje Latal."

Wirtschaftblatt u svom članku ima i izjavu Dževade Šuško na temu radikaliziranja muslimana u BiH. Ona upozorava od toga te ujedno ističe da u BiH vlada "blaga interpretacija islama" te da su Bošnjaci, doduše, "emocionalno" povezani s islamskim svijetom, ali da se gospodarski i društveno uvijek orijentiraju prema Zapadu. "Upravo za vrijeme rata u BiH je u zemlju stigla jedna druga interpretacija islama, kaže Šuško. Tada su Bošnjaci uvidjeli 'da sa Zapada neće dobiti podršku i stoga se orijentirali prema Istoku'. Upravo zbog toga je danas toliko važno 'da se zemlje poput Austrije ne odreknu Bosne i Hercegovine, kako ne bi došlo do daljnje radikalizacije'."

List napominje kako stručnjaci "ne isključuju da bi bilo moguće da se ponovno razbuktaju oružani sukobi između tri naroda", jer ukoliko Milorad Dodik "svoje separatističke izjave pretvori u djelo, 'politički problemi zemlje će se veoma brzo pretvoriti u sigurnosne probleme', upozorava Latal. Istovremeno je istaknuo da se političke probleme u zemlji ne može riješiti procesom približavanja EU-u. Pristupni proces je 'tehnička stvar'. Europskoj uniji je potrebna jedna sveobuhvatna strategija za Bosnu i Hercegovinu, kazao je Latal. Naprotiv tomu, Andrej Kiendl iz EU predstavništva u Sarajevu vjeruje da bi se duboka podijeljenost zemlje mogla prevladati gospodarskim napretkom."

"Austrija je uvijek podržavala BiH"

O austrijskoj ulozi u BiH piše Wiener Zeitung Online osvrćući se pritom na jučerašnji posjet austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza Sarajevu. Izbjeglička kriza je bila tema koja je dominirala tim posjetom. Uzimajući u obzir brige zemalja Zapadnog Balkana zbog austrijske gornje granice prihvata izbjeglica, Kurz je kazao da "Austrija ne namjerava tek tako zatvoriti granice i zemlje Zapadnog Balkana ostaviti same s tim problemom, već tražiti zajedničko rješenje, posebno sa Srbijom i Makedonijom", prenosi Wiener Zeitung. "Kurz je uvjeren da se izbjeglička problematika u toj regiji može riješiti 'ako svi budemo slijedili isti cilj'. Nije isključio da bi izbjeglice u slučaju zatvaranja makedonske granice mogle potražiti druge puteve prema središnjoj Europi", piše Wiener Zeitung.

Ovaj bečki list također ističe da su bh. ministar za civilna pitanja Adil Osmanović i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak "ministru Sebastianu" zahvalili za njegov angažman za Zapadni Balkan. 'On razumije Bosnu i Hercegovinu i velik nam je prijatelj', kazao je Crnadak. "Uzimajući u obzir da se naredni tjedan očekuje da će BiH predati zahtjev za članstvo u EU, Kurz je istaknuo da Austrija po tom pitanju ima 'jasan stav'. 'Austrija je uvijek podržavala BiH i to će činiti i u budućnosti.' Istovremeno je priznao i da će pristup Bosne i Hercegovine EU-u biti 'dug proces'. 'Toliko iskreni moramo biti', kazao je Kurz", prenosi Wiener Zeitung.