Opasno zaoštravanje u Crnoj Gori
15. maj 2020
Direktno iz korona-krize, koja još nije zvanično ni okončana, Crna Gora se vratila tamo gdje je i bila prije dva mjeseca – u tenzije između vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC), koje su prerasle u ulične sukobe u više gradova. Povod je bila litija u Nikšiću 12. maja, na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, nakon koje je policija uhapsila vladiku SPC Joanikija i još sedam sveštenika. Oni se terete da su masovnim, a zabranjenim okupljanjem, ugrozili zdravlje građana dok traje epidemija. Joanikije se brani da nije zvao vjernike na litiju, već da su se sami pojavili, odnosno da se „dogodio narod".
Na litiju su otvoreno u Skupštini Crne Gore pozivali poslanici opozicionog Demokratskog fronta (DF), predvođeni Andrijom Mandićem, koji su zbog toga dobili krivične prijave. Zbog hapšenja Joanikija, uslijedili su sukobi vjernika SPC sa policijom u više gradova. Povrijeđeno je 26 policajaca, a povrijeđeno ili pretučeno i više građana. Više od 50 njih uhapšeno.
Opasno stanje
„Eskalacija je donijela novu društvenu tenziju i dodatnu zategnutost, i teško je odrediti kuda će sve ovo ići", kaže za DW politički analitičar Sergej Sekulović, koji se ipak nada da će pobijediti razboritost. „Jasno je da se ovako ozbiljan društveni rascjep može rješavati jedino kompromisom", dodaje Sekulović.
I dugogodišnji politički novinar i kolumnista lista „Vijesti" Vladan Žugić kaže da je u ovom trenutku teško pretpostaviti kako će se stvari odvijati. „Ono što mi se čini sigurnim jeste da identitetska pitanja ponovo dijele Crnu Goru i da će ovo tenzično i opasno stanje potrajati još dugo", kaže Žugić za DW. On kao argumente navodi to što Crnu Goru čekaju parlamentarni izbori u narednih nekoliko mjeseci, popis stanovništva na proljeće 2021. godina, a ekonomska kriza je na pragu.
„Sve to prate dvije nevjerovatne i štetne upornosti – vlast koja drži glavu u pijesku na brojne probleme u Crnoj Gori, i dio opozicije, koji je i dalje na pozicijama politike devedesetih. Iskustvo pokazuje da iz takvih situacija profitira samo vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) i radikalni dio opozicije, predvođen Demokratskim frontom", smatra Žugić.
Kriza bez kraja
Zbog sukoba na ulicama, naciji se obratio premijer Duško Marković poručujući da je Crna Gora brutalno napadnuta od ekstremista i da je SPC pozvala građane na zabranjeno okupljanje, optužujući je da je „pod plaštom vjerskih prava i sloboda, ugrozila javno zdravlje". S druge strane, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije optužio je policiju da je prebijala djecu tokom protesta i zamolio vlasti da oslobode Joanikija, a „ako treba, njega uhapse".
Sukobi na relaciji SPC-država traju od kraja prošle godine kada je vlast usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Srpska pravoslavna crkva tvrdi da joj se tim zakonom otimaju crkve i manastiri. Tenzije su nastavljene i tokom epidemije, jer je crkva tvrdila da je vlast svojim strogim mjerama protiv korona-virusa diskriminiše. Tako su na informativne razgovore već privođeni sveštenici, a među njima i sam Amfilohije.
Pitanje svih pitanja koje se sada postavlja glasi: da li će se nastaviti protestne litije protiv zakona koje je prekinuo koronavirus? Iako je to zvanično zabranjeno, pristalice SPC prethodnih dana već su se okupljale u nekim gradovima i uzvikivale „Ne damo svetinje", što je slogan borbe protiv spornog zakona. SPC najavljuje nastavak litija nakon epidemije, ali su zdravstvene vlasti jasno poručile da će masovna okupljanja u Crnoj Gori još dugo vremena biti zabranjena zbog straha od ponovne pojave virusa. To su, već sada, nove tenzije u najavi.
Sekulović kaže da je teško procijeniti da li će vlast nastaviti sa zabranom okupljanja. „Država bi mogla da istraje u tome, jer će nastojati da pokaže snagu i odlučnost. Ali, s druge strane, vlast najavljuje izbore do oktobra, a teško ih je zamisliti bez masovnih okupljanja. Ako uskoro ne dođe do ozbiljnog dijaloga – hipotetički – veliki broj građana bi zbog ovih okupljanja mogao da završi u pritvoru, što je apsurdno", smatra Sekulović.
Žugić, pak, kaže da je situacija koja je pratila usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovesti, kada se sagleda političko djelovanje vlasti i većeg dijela opozicije, i doslovce vratila Crnu Goru u predreferendumski period.
„I 'Fridom haus' je nedavno svrstao Crnu Goru u grupu 'hibridnih režima', gdje se nalazila posljednji put 2003. godine. I to nije moglo nikog da iznenadi, jer godinama padamo u ocjenama svih relevantnih izvještaja", kaže Žugić.
Početak predizborne kampanje
Tenzije su se u međuvremenu usijale i u parlamentu, gdje je Mandić poručio da, „ako Joanikije ostane u zatvoru, vlast neka slobodno spremi uniforme". On je i krajem prošle godine, kada se usvajao sporni zakon, pozivao „ratne drugove" i prijetio „otkopavanjem oružja". Nije procesuiran zbog toga, dok je vlast, u međuvremenu, besomučno hapsila pristalice opozicije i SPC, i zbog benignijih komentara na Fejsbuku.
Žugić smatra da se sva ta dešavanja mogu tumačiti i u kontekstu predstojećih parlamentarnih izbora. „Demokratski front i Mandić biju bitku da preuzmu barjak u 'odbrani svetinja' i vođstvo od Amfilohija u prosrpskom biračkom korpusu. Čini se da ni DF-u, ni vladajućem DPS-u ne odgovara nastavak litija na način kakve su one bile prije pandemije koronavirusa. DPS-u, jer su dio njegovih birača vjernici SPC, dok DF u susret izborima ne želi da zavisi od Amfilohija, čiji je ugled i uticaj porastao upravo zbog neočekivanog 'gandijevskog' otpora odluci vlasti da usvoji i primijeni Zakon o slobodi vjeroispovesti. Sad DF gura Amfilohija u vatru, a DPS doliva benzin", tvrdi Žugić.
I Sekulović smatra da bi dobar dio razloga za posljednja dešavanja trebalo tražili u predstojećim izborima, jer je kampanja već počela. „Vlast sada pokušava da kapitalizuje efikasnu borbu protiv koronavirusa dok opozicija pokušava da se vrati, jer je bila u defanzivi tokom epidemije. Vlast poručuje građanima da oni jedini mogu da očuvaju do sada osvojene tekovine. S druge strane, u opoziciji, DF pokušava da sebe utemelji kao najjačeg zaštitnika srpstva u Crnoj Gori", objašnjava Sekulović.
Što se tiče šansi na predstojećim izborima, Sekulović blagu prednost daje vlasti. „Čini mi se da znaju šta hoće, njihova platforma je prilično jasna i djeluju kompaktno. S druge strane, opozicija, zbog hroničnih međusobnih sukoba i ideološke različitosti, do sada nije uspjela da najbolje artikuliše šta želi", smatra Sekulović i dodaje da je kompromis oko spornog zakona sada dalji nego prije dva mjeseca. „Moguće je da će i kod jednih i od drugih prevagnuti procjena da je bolje ući u izbore sa jakim društvenim polaritetom, gdje se u simboličkoj ravni svi moramo svrstati", vjeruje on.
I Žugić smatra da je kompromis vlasti i SPC, u susret izborima, sada vjerovatno nemoguć i zaključuje: „Nadam se da se ovo neće završiti kao neke prethodne situacije sa protestima u Crnoj Gori, bilo da ih je predvodio DF ili Amfilohije".