1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opasna igra Sjeverne Koreje

Alexander Görlach
24. oktobar 2024

Sjeverna Koreja sve više postaje nepredvidljiva opasnost za stabilnost istočne Azije. Ako se geopolitička kriza tamo učvrsti, raste mogućnost globalne eskalacije.

https://p.dw.com/p/4m8tZ
Kim Jong Un prolazi kroz masu vojnika
Sjevernokorejski moćnik Kim Jong-un surađuje s Putinom i ujedno se najviše plaši promjene režima Foto: KCNA VIA KNS/AFP

Sjevernokorejski diktator iz kamenog doba Kim Jong-un proteklih tjedana i mjeseci je osjetno pogoršao odnose prema jugu Korejskog poluotoka, odbacio mirovne planove kao dugoročni cilj, dao minirati ceste koje vode prema jugu. Državna propaganda zvuči kao ona ruska ili kineska: SAD je kriv za to što Pjongjang sve više koristi ratnu retoriku, on se samo brani od „imperijalističkog neprijatelja".

Ali, istina je sasvim suprotna: Kim Jong-un je od početka ruske agresije na Ukrajinu počeo izigravati Rusiju i Kinu jednu protiv druge. Time želi poboljšati položaj Sjeverne Koreje na Korejskom poluotoku i u međunarodnim odnosima. I Peking i Moskva bi to morali shvatiti kao opasnost.

Izgleda da Kim Jong-un trenutno više teži Rusiji, što potvrđuje njegovo stavljanje na raspolaganje sjevernokorejskih vojnika za borbu u Ukrajini. Reagirajući na to Seul je pozvao na razgovor ruskog veleposlanika i zahtijevao da trupe iz Sjeverne Koreje napuste Rusiju. Ali, može se očekivati da Moskva tomu neće udovoljiti. Južna Koreja mora dakle polaziti od toga da ne samo Kina i Sjeverna Koreja, nego i Putinova Rusija imaju interesa za konflikte koji bi mogli naštetiti toj slobodnoj, demokratskoj i naprednoj zemlji.

Kina kao gubitnik

Gubitnik aktualne situacije u osovini diktatura, koja od Moskve preko Pekinga vodi do Pjongjanga i Teherana, je Narodna Republika Kina. Diktator Xi Jinping sve karte stavlja na taj opasni savez, u stvaranju kojeg je i sam sudjelovao. On se nada da će slabljenjem zajedničkih neprijatelja, dakle slobodarsko-demokratskog svijeta, izvući korist, a da sam pritom ne pretrpi štetu. Ali ta računica bi mogla biti neostvariva s neuračunljivim Kimom Jong-unom. Ako Sjeverna Koreja i dalje bude provocirala Južnu i ako dođe do vojne eskalacije, Kina bi morala zauzeti stajalište i ne bi se više mogla, kao inače, ponašati neutralno.

Alexander Görlach naslonjen na zid
DW-kolumnist Alexander Görlach Foto: privat

Kimovu agendu je teško prozreti. Zapravo bi njegova diktatura mogla biti zadovoljna time što može upotrijebiti dalekometne rakete, koje mogu doseći svaki cilj u Sjedinjenim Američkim Državama. To mu daje određenu zaštitu od američkih napada i jamči vladavinu njegove klike. Ničega se Kim više ne boji nego promjene režima, a to je vjerojatno glavni razlog zašto je povezan sa Xijem i Putinom. Napeto stanje na Korejskom poluotoku on koristi kako bi zbio vlastite redove.

Cilj je pomicanje globalnog utjecaja

Vlada Južne Koreje je zbog promijenjene geopolitičke situacije objavila razmišljanja o stacioniranju nuklearnih raketa na slobodnom dijelu zemlje kako bi bila spremna za slučaj da sjevernokorejski nuklearni program bude uspješan uz pomoć Rusije i/ili Kine. Južnokorejske nuklearne rakete bi Pjongjang trebale shodno tomu zastrašiti i odvratiti od provociranja rata.

Na kraju krajeva kod sadašnje eskalacije se radi samo prividno o miniranim cestama: radi se zapravo o mogućnosti promjene globalne strukture moći i Pjongjang bi htio od toga profitirati. Kim Jong-un igra opasnu igru koja u svakom trenutku može eskalirati, ako se diktator iz kamenog doba preračuna. Peking je svoje vlastite interese tijesno povezao s interesima Sjeverne Koreje računajući na to da će vojno i ekonomski uvijek ostati nadmoćan. Ali, sad Kina mora gledati kako Rusija utječe na odnose u njezinom „stražnjem dvorištu". Prijateljstvo „bez granica" između Putina i Xija je time također stavljeno na kocku.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegiejevom vijeću za etiku u međunarodnim odnosima i pomoćni profesor na Gallatin School pri Sveučilištu New York, gdje predaje demokratsku teoriju. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu, ova regija svijeta, posebice uspon Kine i što ona znači za demokracije u Aziji, postala je njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard te na sveučilištima Cambridge i Oxford. Alexander Görlach živi u New Yorku i Berlinu.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu