Olaf Scholz u potrazi za partnerima u Južnoj Americi

„Multipolarni svet" je izraz koju vladini političari u Berlinu često koriste ovih dana. Jednostavnim jezikom rečeno to znači: Svijet se trenutno pregrupiše - a Njemačka traži nove partnere. Zbog toga je Olaf Scholz na četvorodnevnom putovanju u tri zemlje Južne Amerike.

Argentina - litijum

Prva destinacija je Argentina. U Buenos Airesu, Scholz se sastao sa predsjednikom Albertom Fernandezom, koji se bori sa ekstremnom inflacijom i velkim siromaštvom u svojoj zemlji. Ali Argentina takođe ima ogromne mineralne resurse - uključujući litijum.

Veliki dio svjetskih zaliha litijuma nalazi se u ovom regionu Južne Amerike - u slanim površinskim jezerima u takozvanomlitijumskom trouglu između Argentine, Bolivije i Čilea. Međutim, eskploatacija je teška - i mogla bi biti ekološki mnogo prihvatljivija. Njemačka se nada da će Argentini pružiti tehničku podršku u modernizaciji tog procesa. Svakako ne u potpunosti bez skrivenog motiva - da i sama može da uvozi tu sirovinu.

Čile - sirovine i Colonia Dignidad

Sirovine igraju glavnu ulogu i na sljedećoj stanici - Čileu. Biće riječi i o statusu „Radne grupe Vodonik", koju su dvije zemlje osnovale 2021. Teoretski, Čile bi 2050. godine mogao da izveze tri do četiri puta više od procjenjenih potreba Njemačke za uvozom zelenog vodonika.

Pročitajte još i: Zapad gubi trku u Latinskoj Americi

Međutim, radi se i o sjećanju na tragično poglavlje u zajedničkoj istoriji: o sekti Colonia Dignidad. Tokom vojne diktature Augusta Pinocheta u Čileu od 1973. do 1990. u naselju sekte su silovane, mučene i ubijene brojne osobe, među njima mnogo djece. Naselje je 1961. osnovao Nijemac Paul Schäfer, bivši kaplar Wehrmachta koji je pobjegao iz Njemačke. Scholz će o tome razgovarati sa novim, mladim predsjednikom Čilea Gabrielom Borićem i s njim posjetiti Muzej sjećanja i ljudskih prava.

Brazil - ekonomija, ekologija i Amazonija

Brazil je posljednja stanica na ovoj turneji. Za Njemačku, ta zemlja je najvažniji trgovinski partner u regionu. Preko 1.000 njemačkih firmi trenutno posluje u Brazilu, među kojima su Mercedes-Benz, Volkswagen i ThyssenKrupp.

A brazilski predsjednik Luis Inácio Lula da Silva želi da vrati Brazil na međunarodnu pozornicu nakon turbulentnih Bolsonarovih godina. Posjeta njemačkog kancelara dolazi u pravo vrijeme. I francuski predsjednik Emanuel Macron je najavio da uskoro stiže u posjetu.

Lula da Silva sa Njemačkom hoće da sarađuje u projektima za zaštitu klime, najavio je da će zaustaviti krčenje prašume Amazona.

„Bivši predsjednik Bolsonaro raspustio je kontrolne odbore koji su bili uvedeni za fond za Amazoniju", kaže Katharina Fietz s Instituta GIGA u Hamburgu. „Lula je odmah po preuzimanju dužnosti ponovo uveo te odbore, nakon čega je Njemačka odmah uplatila 35 miliona eura u fond za očuvanje Amazonije", kaže Fic.

S tim u vezi je ministarka za razvoj Svenja Schulze već u u toj zemlji i u Braziliji će biti zajedno sa kancelorm. Najavila je program 100 dana za Brazil.

EU - Merkosur

U razgovorima predsjednika Brazila sa Scholzom i kasnije Macronom, ponovno će na vrhu dnevnog reda biti sporazum o slobodnoj trgovini između EU i država Merkosura, koji je bio u zastoju zbog Bolsonarove klimatske politike.

Peter Adrian, predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), pozvao je na što skoriju ratifikaciju.

Uprkos otporu poljoprivrednog lobija, Brazil ima "snažan interes za sklapanje sporazuma", kaže Katharina Fietz. Ona pretpostavlja da će u drugoj polovini ove godine, kada Španija bude predsjedavala Savjetom EU, taj sporazum „dobiti novi podsticaj, jer je i Španija veliki zagovornik te zone slobodne trgovine".

Zemlje Merkosura uključuju Brazil, Argentinu, Urugvaj i Paragvaj. Pridružene članice su Čile, Bolvija, Peru, Kolumbija, Ekvador, Gvajana i Surinam.

Pročitajte još i: Isporuka Leoparda: kritike iz Moskve, podrška sa Zapada

Maihold: „Zajednička temelji nestaju"

Günther Maihold, stručnjak za Latinsku Ameriku i zamjenik direktora ugledne berlinske fondacije "Nauka i politika", u međuvremenu se umorio od silnih spoljnopoltičkih ofanziva kada je u pitanju ovaj dio svijeta.

On je analizirao odnos EU i Latinske Amerike, a njegov zaključak je daleko od pozitivnog. „Zajednička temelji nestaju", tvrdi ovaj politikolog.

Vakcine i sankcije

Politika Berlina i Brisela posljednjih godina je dovela do ozbiljnih lomova širom Južne Amerike.

Na primjer, EU se baš nije proslavila time što je odbijala da isporuči vakcine protiv korone i istovremeno agitovala protiv kineskih vakcina.

Politika sankcija protiv Rusije takođe nije naišla na plodno tlo u ovom dijelu svijeta.

„Brazil je veoma zavistan od uvoza vještačkog đubriva iz Rusije. Argentinski predsjednik Fernandez bio je u Moskvi nedugo prije početka rata i hvalio svoju zemlju kao ruska vrata u Latinsku Ameriku", kaže Maihold. Zato ne bi trebalo imati „previše iluzija" o snažnoj podršci njemačkom stavu o ratu u Ukrajini.

Zbog svega toga je i vladajuća SPD u svom novom dokumentu o spoljnoj politici na vrh svojih prioriteta stavila upravo Latinsku Ameriku.

Kina je već odavno u Južnoj Americi

Najnovije istraživanje instituta za istraživanje javnog mnijenja Latinobarómetro, pruža uvid u to kako se odnos snaga u tom regionu promijenio poslednjih godina.

Kada je riječ o ljudskim pravima, zaštiti okoline i demokratiji, Njemačka i EU se i dalje doživljavaju kao partneri - ali, kada je riječ o nauci i tehnologiji, gotovo bez izuzetka se spominje Kina.

U posljednjih 20 godina, njemački udio u brazilskom uvozu smanjio se za gotovo polovinu - na samo 5,1 posto. U međuvremenu, Kina je najveći snabdjevač Brazila s 22,8 posto, a Kina je najveća uvoznica brazilske robe.

„Kina je zanimljiva za Latinsku Ameriku jer ne postavlja pretjerane uslove. Ne pridaje kod svakog projekta važnost demokratiji, vladavini prava, zaštiti okoline i ne zahtijeva komplikovane studije recimo o održivosti. A ako zatreba, Kina takođe dolazi sa svojim radnicima i sprovodi strateške infrastrukturne projekte", kaže Maihold. „Iako naravno i u Latinskoj Americi postoji i određena rezerva prema pitanju kakav je zapravo uticaj Kine."

Scholzov zadatak

Scholzov zadatak na ovom putovanju je da jasno pokaže razliku u odnosu na Kinu, koja ima na umu samo brzi izvoz sirovina, smatra Maihold.

„U slučaju litijuma, na primjer, od Njemačke se očekuje da ponudi da prerada ostane barem u regionu, ako ne baš u zemlji porekla."

Više nije dovoljno samo doći sa investicijama, kaže Maihold.

„Traži se integralna ponuda koja ide od ulaganja u kapitalna dobra do nauke, tehnologije, prerade i marketinga i ne svodi Latinsku Ameriku na ulogu izvoznika sirovina. Dakle, više od broda koji doplovi, sve utovari i prebaci u Njemačku.”

dr,nk,op,ard,

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu