Ograničenje brzine: kamen spoticanja u njemačkoj politici

Uvid u izborne programe njemačkih stranaka pokazuje da svaka od njih ima svoj stav o ograničenjima brzine. CDU / CSU, AfD i FDP ih općenito odbacuju. SPD, Zeleni i Ljevica su za ograničenje brzine na autocestama, iako u različitim omjerima. Ta tema bi, tokom formiranja nove vlade na jesen, mogla postati sporna kada je u pitanju koalicioni sporazum.

Malo zaštite klime

Jedan od argumenata je zaštita klime, jer se tokom sporije vožnje ne troši samo manje goriva, već se proizvodi i manje CO2. Međutim, kako naglašavaju protivnici ograničenja brzine, ne radi se o velikim uštedama. Prema proračunima Savezne agencije za okoliš, ograničenjem brzine na 130 km/h bi se uštedillo 1,9 miliona tona CO2. Prošle godine cijeli transportni sektor proizveo je emisiju CO2 od 146 miliona tona.

- pročitajte još:  Ugrožena njemačka „svetinja“: autoceste bez ograničenja brzine

Čak i ako ove količine nisu dovoljne za rješavanje klimatske krize, Miriam Dross iz Savezne agencije za okoliš zagovara ograničenje brzine. "Nakon odluke Saveznog ustavnog suda o zaštiti klime, emisije se sada moraju smanjiti čak i brže nego što se na početku mislilo", kaže ona. "Ograničenje brzine tome bi u dobroj mjeri moglo doprinijeti jer bi praktično djelovalo odmah."

Čist vazduh i manje buke u gradovima

Što se tiče saobraćaja u gradskim područjima još nije jasno koliko bi smanjenje brzine sa 50 na 30 km/h moglo uticati na klimu. Mnogo toga zavisi od činjenice koliko često automobili moraju kočiti i startovati, kaže ona. Međutim, postoje jasni pokazatelji što se tiče čistijeg zraka. Dross, pozivajući se na studije Savezne agencije za okoliš, ističe da je prema seriji trogodišnjih mjerenja u Berlinu koncentracija fine prašine pala za jednu petinu, a koncentracija dušikovog oksida NO2 u zraku za trećinu.

Osim toga, kako kaže, u gradovima bi bilo manje buke. Brzina od 30 km/h dovodi do smanjenja nivoa zvuka za tri decibela, kaže Dross. "To odgovara percepciji kao kada bi se samo polovina automobila vozila cestom." Opet bi se normalnom jačinom glasa mogli voditi svakodnevni razgovori. Također, to ima i socijalni efekat: osobe sa niskim primanjima često žive na prometnim ulicama i pate od buke.

- pročitajte još:U budućnost - brzinom od 30 km/h?

Kandidat CDU/CSU za poziciju kancelara Armin Laschet smatra da sa povećanjem broja električnih automobila na cestama rasprava o smanjenju buke i emisije CO2 više neće biti potrebna. On smatra da je trenutna debata "besmislena".

Manje teških saobraćajnih nesreća

Drugi argument je sigurnost. To je i jedan od razloga zašto se, na primjer, kandidatkinja Zelenih za kancelarsku funkciju Annalena Baerbock zalaže za ograničenje brzine. Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) ne vjeruje da bi to značilo manje nesreća. U jednoj aktuelnoj studiji se ističe: "Autoputevi u Njemačkoj nisu samo najsigurniji putevi u zemlji. Oni pak iz godine u godinu postaju sve sigurniji. Od 2000. do 2020. godine, broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom na autoputevima opao je za gotovo dvije trećine."

VDA to pripisuje poboljšanim sistemima asistencije za vozače. Ograničenje brzine, s druge strane, dovelo bi do većeg stresa i frustracije. Zagovornici smanjenja brzine smatraju da bi, ukoliko bi svi vozili maksimalno 130 km/h, intenzitet saobraćaja mogao biti skladniji, a rizik od nesreća manji. Njemačko vijeće za sigurnost cestovnog saobraćaja se ubraja među njih.

Veće šanse za preživljavanje u nesrećama

Član Vijeće za sigurnost cestovnog saobraćaja je i Christopher Spering, hirurg-traumatolog na Univerzitetsko-medicinskom centru Göttingen: "Šansa za preživljavanje znatno je veća pri manjoj brzini tokom sudara nego pri vrlo velikoj brzini." Naravno, i dalje bi bilo ozljeda, ali s ograničenjem brzine ne bi bile tako teške, kaže Spering. On je svaki dan svjedok toga kako posljedice nesreće utiču na cijelu porodicu i društvo: pored teških povreda, tu su psihološke posljedice, kao i gubitak radnog mjesta.

Magazin "Spiegel" je u okviru jedne analize podataka izračunao da bi ograničenje brzine moglo spriječiti oko 140 smrtnih slučajeva godišnje. Kako je broj smrtnih slučajeva u 2017 iznosio 409, to je više od trećine. No, koliko bi konkretno bilo manje nesreća, teško je reći. U toj statistici mnogi drugi faktori igraju važnu ulogu, od intenziteta prometa do vremenskih uslova, zbog čega VDA podržava ograničenja brzine putem digitalnih saobraćajnih znakova u zavisnosti od situacije na cestama.

Većina Nijemaca je za ograničenje brzine 

Njemačka je jedina država u EU-u sa autoputevima bez ograničenja brzine. Na 70 posto saobraćajnih trasa u zemlji nije trajno ograničena brzina vožnje. Neki se ne žele odreći slobode koja im omogućava brzu vožnju. No, u međuvremenu većina Nijemaca na to gleda drugačije, kao što je prošle godine pokazalo istraživanje Infratest dimapa: 59 posto ispitanika bilo je za ograničenje brzine na 130 km/h.

- pročitajte još:Njemačka trotinet-revolucija

Još prošle godine nije uspio pokušaj Saveza 90 / Zeleni (Bündnis 90/Die Grünen) u kome je traženo da se limitira brzina. SPD je glasao protiv toga zbog koalicione discipline. U izbornom programu te stranke postoji pak drugačiji stav. Samo 30 km/h u centru grada, što zahtijevaju Zeleni i Ljevica, SPD-ov kandidat za kancelara Olaf Scholz to ne želi ni pod kojim okolnostima. Već se može predvidjeti da će se ova tema, nakon saveznih izbora, vratiti na politički dnevni red.

nvf/fs (Tagesschau)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu