Grčka zabranjuje tražiteljima azila ulazak u gradove

"Rana ima 20 godina i živi u izbjegličkom kampu negdje u kopnenoj Grčkoj. Budući da se boji negativnih posljedica kada je riječ o njenom zahtjevu za azilom, ne želi otkriti svoje pravo ime niti gdje se tačno nalazi. Godine 2018. s obitelji je pobjegla iz Afganistana u Grčku preko Turske. Njezin otac ima srčanu bolest, a brat epilepsiju. Kao rezultat toga, peteročlana se obitelj smatrala posebno ranjivom i kvalificiranom za smještaj u okviru programa ESTIA.

ESTIA je kratica za hitnu podršku integraciji i smještaju. Ovaj program, koji financiraju UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR i EU, nastao je 2015. godine s ciljem financiranja stana za posebno ranjive tražitelje azila. Ovo bi također trebalo promicati njihovu integraciju u društvo u kojem se sada nalaze.

U decembru 2022. grčka je vlada postupno ukinula program i Rana se morala vratiti u kamp sa svojom obitelji.

U razgovoru za Deutsche Welle stalno je plakala: "Išla sam u školu sa sestrom u Grčku. Kad smo stigli u kamp, ​​rečeno nam je da za nas više nema mjesta u kampu", prenosi ona. Rečeno joj je da može ići u školu u gradu. Ali put do tamo je predalek, pa je, kako kaže, teška srca odlučila odustati od toga.

Prazan kontejner, ništa drugo

Obitelj je cijeli svoj život morala ostaviti u gradu. "Kada smo stigli u kamp, ​​naš stambeni kontejner bio je potpuno prazan. Nije bilo čak ni madraca”, prisjeća se Rana. Obitelj je, kako kaže, dva dana spavala na podu, a onda je svoje madrace uzela iz svog starog stana u gradu. To je bilo prije dva mjeseca. Do danas ih nema na popisu za dobijanje obroka. "Daju nam ostatke hrane kad svi ostali u kampu pojedu hranu", kaže Rana. Međutim sada barem imaju štednjak i mogu sami kuhati.

Zahtjev ove obitelji za izdavanjem azila je već dvaput odbijen. Ali to je bilo prije nego što su talibani zauzeli Kabul u decembru 2021. Od tada je utihnula teorija država EU da je Afganistan sigurna zemlja podrijetla. Sada obitelj čeka novu odluku grčkih vlasti. Budući da Bruxelles i Atena svrstavaju Tursku u sigurnu treću zemlju, Rana se boji da će i ovaj pokušaj biti neuspješan te da bi obitelj mogla biti poslana u Tursku.

Vječno čekanje i nesigurnost za migrante predstavljaju ogromno psihičko opterećenje. Osnovna ideja programa ESTIA zapravo je bila stvoriti dostojanstvene uvjete života u društvu kako bi se ublažile patnje ljudi. U Grčkoj je u početku za to bilo predviđeno oko 20.000 mjesta.

U februaru 2022. grčka je vlada najavila kraj ESTIA-e do kraja godine. Prema podacima Ministarstva migracija, u okviru tog programa je u to vrijeme bilo smješteno 12.648 osoba. Na upit DW-a odgovoreno je da je deložacijama na kraju bilo pogođeno manje od 500 ljudi jer niko drugi nije bio uključen u program posljednjih mjeseci.

Odvraćanje izbjeglica

Odvjetnica Christina Svana ukidanje programa ESTIA smatra pogreškom te ukazuje na stalnu potrebu brojnih tražitelja azila. Ona radi za FENIX, nevladinu organizaciju koja pruža pravne savjete i pomoć ljudima koji su u bijegu. Otkako je Atena objavila gašenje ESTIA-e, ova organizacija je primila mnogo očajnih izvještaja od klijenata: "Vidjeli smo kako je oštro ova odluka provedena. U mnogim slučajevima su samo dan ili dva ranije obavijestili ljude da se moraju iseliti", kaže Svana. To je, kaže, bilo jako teško za one koji su pogođeni, koji su se često već bili navikli na život.

Svana vidi postavku ESTIA-e kao dio vladine agende za odvraćanje tražitelja azila: "Otkako je vlada došla na vlast 2019., vidjeli smo dramatičan pad u pogledu beneficija ili prava za ljude koji bježe. U međuvremenu su nastali zatvoreni centri na otocima i kontrolirani, zidinama ograđeni kampovi na kopnu", kaže ona. Grčka država, kaže Svana, ima za cilj odvojiti ljude koji bježe od ostatka društva.

Nema političke volje

Sada se izbjeglice koje posebno ovise o pomoći moraju vratiti u kamp, ​​objašnjava Svana. Ona kaže da su to isti ljudi koje je Ministarstvo zapravo htjelo zaštititi. Njena kolegica, Ines Avelas, također iz FENIX-a, smatra da je ukidanje programa ESTIA politički motivirano.

Šef radne skupine EU-a za upravljanje migracijama u Bruxellesu napisao je FENIX-u da su grčke vlasti odlučile postupno ukinuti projekt zbog "značajnog smanjenja dolazaka i smanjene iskorištenosti u prihvatnim centrima". Financiranje iz Fonda EU-a za azil, migracije i integraciju (AMIF) zajamčeno je do 2027. godine.

„Shvatamo to tako da je završetak programa odluka grčke vlade i da to nije imalo budžetske razloge", kaže Avelas.

Grčka vlada to odbacuje. Nadležno ministarstvo za migracije izvijestilo je Deutsche Welle da bi se program ESTIA mogao financirati iz fonda AMIF, ali "nikakva dodatna sredstva nisu stavljena na raspolaganje". Europska komisija je na pitanje DW odgovorila: "U konačnici, grčke vlasti odlučuju u kojem će obliku ponuditi prihvat (izbjeglica) i da budžet koji je stavljen na raspolaganje bude na pravnoj osnovi propisa EU-a."

Integracija samo na riječima

Atena ne vidi probleme za one koji su pogođeni završetkom programa ESTIA. „Dobili su alternativu u rezidencijalnim objektima koji su u potpunosti kompatibilni s međunarodnim i europskim zakonskim zahtjevima", odgovorilo je u pisanoj formi Ministarstvo migracija. Ovi objekti, kako dalje navodi Ministarstvo, stanovnicima osiguravaju sigurnost, hranu i pristojne uvjete života.

Osim toga, riječ je bila samo o osobama koje su u postupku azila, navelo je Minsitarstvo. Prema podacima ministarstva, većina tražitelja azila dobila je odluku prije završetka programa te su deportirani ako je odluka bila negativna ili im je ponuđen smještaj i financijska pomoć kroz program integracije HELIOS ako je odluka bila pozitivna.

HELIOS je program integracije koji financira EU za osobe koje su već dobile azil u Grčkoj. Sam program je dobar, kaže Lefteris Papagiannakis iz grčke nevladine organizacije Greek Council for Refugees. U okviru njega je, kako kaže, pružena pomoć do godine dana u traženju posla i stana.

"Problem je u tome što već morate imati stan da biste uopće ušli u program", kaže Papagiannakis. On kaže da postaje teško kada pomoć prestane nakon godinu dana.

"Dakle, nešto se izgradi, a onda se to izgubi”, kritizira on. Mnogi ljudi koji su dobili pozitivan odgovor na zahtjev za izdavanje azila su na ulici ili se moraju vratiti u kampove. Papagiannakis sumnja da je Grčka ozbiljna u pogledu integracijskih napora: "Ova je vlada neprijateljski raspoložena prema izbjeglicama i migrantima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu