„Odvajati Hrvatsku od Balkana je besmisleno“

„Ideja Europe nikako ne bi smjela biti odbačena na Balkanu", upozorava u razgovoru za Deutsche Welle redoviti profesor južnoslavenskih književnosti na Sveučilištu u Beču Vladimir Biti. S profesorom Bitijem razgovaramo u njegovome kabinetu na Institutu za slavistiku Bečkoga sveučilišta smještenome na sveučilišnom kampusu, nekadašnjoj Općoj gradskoj bolnici.

Profesor Biti ovdje je već skoro deset godina sveučilišni profesor. Na pitanje zašto i otkuda u Beču, odgovara nam da mu je to bila želja: „Promijeniti sredinu bilo je poticajno za moj znanstveni rad", odgovara nam vidno zadovoljan svojom odlukom da zagrebačku sveučilišnu karijeru zamijeni bečkom. Svoju znanstvenu karijeru Biti je započeo, naime, na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu gdje je počelo njegovo bavljenje teorijom književnosti. 1993. godine izabran je za sveučilišnog profesora na istome odsjeku i tu je dužnost obavljao do 2008. godine kada prelazi na Sveučilište u Beču.

Mogu li se južnoslavenske književnosti i teorija književnosti izučavati izvan prostora na kojima ta književnost nastaje, pitamo ga pomalo provokativno. „Kako sada stvari stoje, mislim da je čak i bolje proučavati južnoslavensku književnost ako se ne živi na tome prostoru", kaže uz smiješak Biti te ukazuje na svojevrsnu krizu akademskoga života u Hrvatskoj i u jugoistočnoj Europi uopće: „Nažalost, akademski pogon na tim prostorima uvlači ljude u svoje mehanizme i načine razmišljanja koji su politički profilirani i indoktrinirani, a postoje i konkretni pritisci. Zbog toga se istraživanja ne mogu obavljati na dovoljno slobodan način", ističe ovaj međunarodno renomirani slavist. Za situaciju na katedrama za nacionalne filologije u Hrvatskoj i drugim zemljama bivše Jugoslavije kaže da je okoštala i sve više obilježena nacionalističkim tonovima.

Hrvati na bečkoj Slavistici

Vladimir Biti nije inače prvi Hrvat koji obnaša funkciju profesora na bečkoj Slavistici. Od svoga osnivanja sredinom 19. stoljeća bečka Slavistika u svome je sastavu imala znamenite profesore hrvatskog podrijetla: najpoznatiji od njih svakako je jezikoslovac Vatroslav Jagić koji je na čelu Slavistike naslijedio njenoga osnivača, Slovenca Franca Miklošiča. Jagićevu bistu u auli Sveučilišta u Beču izradio je poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović. I za Vladimira Bitija Bečko sveučilište i Austrija poticajna su mjesta za bavljenje znanošću: „Austrija je stabilna i dobrostojeća zemlja u kojoj je ugodno živjeti. Za svakoga tko dolazi s južnoslavenskih prostora to predstavlja veliki korak naprijed: ovdje postoje uhodani standardi i sustav koji funkcionira", objašnjava nam. No, za austrijsku akademsku zajednicu ovaj sveučilišni profesor nema baš samo riječi hvale: „Austrija je, ipak, mala zemlja i to ostavlja traga na mentalitetu ljudi i njihovom ponašanju. To se naposljetku vidi i u akademskoj zajednici: ona je mala pa je i konkurencija manja. Ljudi se međusobno poznaju, postoje među njima neki familijarni odnosi", kaže Biti koji se u Beču bavi između ostaloga i proučavanjem nacionalizma te odnosa prema drugomu i drugačijemu u književnosti.

Ima nade za pluralizam

Upitan zbog čega u Hrvatskoj i njezinim susjednim zemljama nacionalizam još uvijek dominira političkom scenom, Biti ukazuje na svjetske trendove i porast globalizacije: „Trend porasta nacionalnih ideologija je globalni. Kako raste globalizacija tj. potreba za povezivanjem, tako raste i otpor tome. Ljudi koji nisu u stanju da se pridruže tim tokovima – jer možda nisu politički, gospodarski ili kulturno dovoljno jaki – obrambeno reagiraju na globalizaciju i zatvaraju se u sebe", ističe ovaj sveučilišni profesor, no istovremeno kaže da nacionalistička težnja tobožnje zaštite vlastitoga naroda od drugih skoro nikada ne uspijeva. Odbacivanje nacionalizma i otvaranje prema drugima za njega predstavlja hrabrost koju mnogi narodi nemaju, posebno ako su politički, kulturno ili gospodarski slabi.

Na jačanje nacionalističkih pokreta u Europskoj uniji Biti također gleda kritično: „Europa ima itekako problema s pluralizmom. Pa i kancelarka Merkel je rekla da je multikulturalizam u Europi mrtav", kaže nam te dodaje da je ideja pluralizma i multikulturalizma danas u ozbiljnoj krizi i da se na njoj ne može više graditi politička karijera, između ostalog i zbog izbjeglica koje su morale doći u Europu da bi se spasile, a Europa ih nije dočekala raširenih ruku. Jedino je, ističe, izbor bivšega predsjednika Stranke zelenih Alexandera Van der Bellena za predsjednika Austrije znak da ova ideja nije u potpunosti poražena.

Politička karijera se gradi na animozitetu prema drugome

Za političku i društvenu situaciju u Hrvatskoj Biti kaže da se ne razlikuje od ostalih zemalja u okruženju: „Politička karijera gradi se na stvaranju animoziteta prema onome drugome", konstatira Biti te napominje da se politika u Hrvatskoj i drugdje na Balkanu danas gradi uz svesrdnu podršku vjerskih zajednica koje su zatvorene za druge i drugačije. Na snazi je, kaže, religijsko utemeljenje građanskoga identiteta koga je teorijski, filozofski i civilizacijski teško braniti. „Pritisak većinske vjeroispovijesti na manjinske jača. Ta tendencija prema ugrožavanju manjina u svim zemljama bivše Jugoslavije očituje se na isti način: manjinama se otežava pravo na život. A to nije princip demokracije", kategoričan je ovaj sveučilišni profesor književnosti. Demokracija se prema Bitijevim riječima na Balkanu pretvorila u jedan vid autokracije. Iz toga razloga ideja Europske unije za Hrvatsku i njezine susjedne narode u regiji mora i dalje ostati vodilja: „Iako nipošto nije besprijekorna i sada je u ozbiljnoj krizi, Europska unija i dalje ima standarde koji su daleko ispred naših na Balkanu. Odbijati europske vrijednosti infantilno je", kaže Biti.

Na našu opasku da se Hrvatsku često povezuje s Balkanom čijim ona dijelom – barem prema službenoj politici – ne želi biti, Biti nam daje otrježnjujući odgovor: „Odvojiti Hrvatsku od Balkana besmisleno je. Njezina sudbina je kroz povijest uvijek bila povezana s Balkanom. Hrvati se sada žele obraniti od Balkana pod svaku cijenu, a možda je baš to znak da mu pripadaju", zaključuje ovaj redoviti profesor južnoslavenskih književnosti na Sveučilištu u Beču u razgovoru za DW.