Odnosi Srbije i Hrvatske krenuli nizbrdo

U Beogradu se to pogoršanje vidi kao dio unutrašnjopolitičke borbe u obje zemlje, ali i kao pokušaj Hrvatske da iskoristi trenutnu slabost Srbije na međunarodnoj sceni.

“Srpsko-hrvatski odnosi su na nizbrdici, i to iz najmanje tri razloga”, ističe za Deutsche Welle Nikola Jovanović, urednik periodike Izazovi evropskih integracija. “Prvi razlog je taj što aktuelni hrvatski premijer Jadranka Kosor pokušava da prikupi što više glasova sa desnice i ekstremne desnice”, ocjenjuje Jovanović. Ona stoga i radikalizuje svoj diskurs. Drugi razlog se po Jovanovićevim riječima odnosi na problem Kosova, jer Hrvatska sadašnji vakum pokušava da iskoristi ne samo kroz neku političku inicijativu, već i svojom robom za Kosovo, što je i neka vrsta zloupotrebe čitave situacije.

“Posljednji razlog je povezan sa približavanjem Hrvatske članstvu u EU”, kaže Jovanović: „Zaključivanje Sporazuma o pridruživanju zapravo donekle favorizuje nacionalizam. Bilo je mnogo analitičara i u samoj Hrvatskoj, koji su predvidjeli da će se jedan dio tog novog samopouzdanja prevesti u nacionalizam. Tako da u tom smislu smatram da je to treći razlog, vezan za završetak pregovora sa EU, u situaciji kada ostale zemlje u regionu nisu blizu ni početka a kamoli završetka tog posla“.

Izbori pojačavaju retoriku

“Sistem toplo-hladno i nije ništa neobično za odnose zemalja regiona”, smatra kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. “Srbija je u posebno delikatnom trenutku zbog pripreme mišljenja o kandidaturi za EU, i stoga su izjave premijerke Kosor u Prištini iziritirale srpske vlasti”, ocjenjuje Popov.

“Važan momenat je i blizina izbora”, kaže Popov: „A mi sada imamo pripreme za izbore i u Hrvatskoj do kraja godine, a i u Srbiji početkom iduće godine. Tako da se često spoljnopolitički odnosi zapravo zloupotrebljavaju za unutrašnjopolitičke svrhe. Tako da će se taj trend vjerovatno još neko vrijeme nastaviti dok se ne završe izbori u Hrvatskoj, ali isto tako i nosioci vlasti u Srbiji moraju da vode računa o tome kako će njihovo biračko tijelo da se određuje prema nekim stavovima koje oni izražavaju“.

Biće bolje na duži rok?

“Zemlje regiona, bez obzira na ulazak Hrvatske u EU, dijele sličnu sudbinu. To znači da sve ovo što se trenutno dešava ne bi trebalo da trajno utiče na odnose u regionu”, kaže Jovanović:

„Tako da mislim da na dugi rok zemlje regiona jesu upućene na saradnju a ne na sukobe. Tako da se nadam da će srpsko- hrvatski odnosi, kao možda ključni, uz srpsko- albanske, u regionu, biti na srednji, a pogotovu na duži rok, ponovo na uzbrdici i uzlaznoj putanji“.

Povišen stepen nervoze

U Srbiji svakako postoji povišen stepen nervoze nakon posjete Angele Merkel, i neizvjesnosti oko daljih evropskih integracija, ocjenjuje Aleksandar Popov, i dodaje:

„Ali, ujedno mislim da bi susjedi morali voditi računa o osjetljivosti Srbije na mogućnost gubljenja dijela svoje teritorije. Tako da bi se mogla očekivati malo veća pažljivost u nekim izjavama, bilo prilikom posjete Kosovu, ili u nekim drugim prilikama. Naravno, izjave premijerke Kosor, kada je u Kninu pozdravila Gotovinu i Markača kao heroje a ne kao ratne zločince, naišla je na opravdane kritike u Beogradu. Upravo stoga mi u Igmanskoj inicijativi upozoravamo političare u regionu da se klone teške retorike, jer ona nikad nije ništa dobro donijela“.

Više senzibilnosti za Srbiju

“Susjedi Srbije sada imaju dvije opcije”, kaže Nikola Jovanović: ili da zloupotrijebe ranjivost Beograda, i možda ga natjeraju da uzvrati nekom retorikom koja bi Srbiju opet predstavila kao neki problem u regionu; druga opcija je da pokažu više senzibilnosti oko Kosova i evropskih integracija, i da tu situaciju dodatno ne otežavaju. Bilo bi dobro da većina zemalja, zbog dugoročnih odnosa, ipak zauzmu ovaj drugi stav”, smatra Jovanović.

Autor: Ivica Petrović

Odg. urednik: Mehmed Smajić