Odlučujući koraci oko Sirije i Irana

Tenzije u Njujorku: u vezi dva najveća međunarodna žarišta moglo bi tokom ove sedmice da dođe do odlučujućih koraka. Mnogo toga je u igri. Strane u konfliktu se zalažu za diplomatsko rješenje u Siriji i Iranu. No, sve može da bude i mnogo drugačije - sa iznenađujućim posljedicama.

Konflikt u Siriji i spor oko iranskog nuklearnog programa potisnuli su sve ostale teme. Ali, da će u oba slučaja diplomatija imati prednost nad vojnom intervencijom, još na samom početku je američki predsjednik Barak Obama jasno stavio do znanja. Međutim, takođe je istakao da nakon riječi treba da slijede djela. "Mora da se donese snažna deklaracija Savjeta bezbjednosti kojom će se provjeriti da li Asadov režim ispunjava svoje obaveze. Ako ne, onda mora da snosi posljedice", kazao je

Obama u pogledu dogovora s Rusijom u vezi sa rezolucijom o Siriji. No, on je upozorio još jedanput da mogućnost vojne intervencije ostaje i dalje otvorena. A upravo to je glavni kamen spoticanja s Rusijom u pogledu sirijskog pitanja. "Ako nismo u stanju da u Vijeću sigurnosti postignemo dogovor, to znači da priznajemo da UN nije u stanju da sprovede ni elementarne principe međunarodnog prava", rekao je Obama u svom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a. Međutim, Obama konflikt u Siriji vidi kao veliki izazov za Savjet bezbjednosti.

Optimističan nastup predsjednika Irana

No, mnogo više pažnje nego situacija u Siriji, na Generalnoj skupštini UN privukao je nastup novog iranskog predsjednika Hasana Rohanija. Njujork tajms piše da je Rohani pokazao "herojsku fleksibilnost" u promjeni politike. Njegov govor u Njujorku je bio mnogo umjereniji nego što su to bili hvalisavi govori njegovog prethodnika Mahmuda Ahmadinedžada. On je pokazao očekivanu kooperativnost, ozbiljnost i potpunu transparentnost u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Metju Das iz vašingtonskog Centra za američki progres smatra da je Rohani takođe poslao važnu poruku da će se kao predsjednik angažovati konstruktivno i ozbiljno uzeti ponude Zapada. "Važan posao počinje ove sedmice kada se budu sastali ministri inostranih poslova", kazao je Das.

No, uzajamno nepovjerenje je ipak duboko nakon toliko godina konforntacija. Pa tako se ne očekuje ni sastanak Obame sa Rohanijem tokom Generalne skupštine, a neće biti ni rukovanja pred kamerama. No, Obama je na neki način ipak verbalno pružio ruku. "Zbog angažmana predsjednika Rohanija da se postigne sporazum, naložio sam ministru spoljnih poslova Džonu Keriju da zajedno sa iranskom vladom, Evropskom unijom, Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom i Kinom ispita šanse za diplomatsko otvaranje Irana."

Ali, Obama nije pomenuo svog važnog saveznika na Bliskom istoku - Izrael. A upravo od premijera Izreala Benjamina Netanjahua je došla kritika na račun Rohanijevog govora kojeg je Netanjahu okarakterisao kao "ciničan", naglasivši da predsjednik kupuje vrijeme. Netanjahu se još nije obratio Generalnoj skupštini i to će učiniti sljedeće sedmice.

Njemački ministar spoljnih poslova je nakon Rohanijevog govora rekao da je govor bio u "potpuno novom tonu" i pohvalio otvoren kurs Teherana, koji je u pogledu iranskog nukelarnog programa probudio nadu i doveo do pomaka."

Autori: Gero Šlis / Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose