"Odluka o obustavi programa BHRT-a je nezakonita"

U saopćenju Upravnog odbora BHRT-a se navodi da je odluka o prestanku emitiranja programa direktna posljedica duga entitetskih emitera od 25 milijuna konvertibilnih maraka. Također se navodi da institucije države nisu riješile dugotrajni problem naplate RTV takse i financiranja javnog servisa. Ukoliko ova odluka bude provedena u djelo BiH će biti prva zemlja u Europi koja nema javni servis na državnom nivou. Član Sindikalne organizacije BHRT-a Željko Bajić u intervjuu za DW govori o odluci i stanju u BHRT-u.

DW: Gospodine Bajić, može li Upravni odbor BHRT-a donijeti odluku o prekidu programa, makar i privremeno?

Bajić: Prema važećem zakonu odluku o gašenju može donijeti jedino državni parlament koji je osnivač Javnog RTV servisa i samo pod određenim okolnostima bi Parlament mogao donijeti novi zakon o gašenju. Znači postojeći zakonski okvir ne predviđa uopšte da Upravni odbor može ni privremeno ni trajno niti na bilo koji drugi način gasiti program. Znači ovdje bi se već u izvjesnom smislu moglo govoriti da je donesena nezakonita odluka.

Koje su to okolnosti pod kojima bi Parlament BiH mogao donijeti takvu odluku?
Zakon tu nije precizan, ali mogu samo pretpostaviti da se recimo formira neka drugačija forma javnog servisa, dakle da se ovaj ugasi. Zakon tu nije bio precizan.
Vi ste član Sindikalne organizacije BHRT-a. Sindikat traži ostavku Upravnog odbora i rukovodstva. Znači li to da odgovornim za stanje u BHRT-u smatrate UO i menadžment?

Mi postojimo oko godinu i pol dana (Sindikat - op. red.). Od prvog dana postojanja smatramo da su upravljačke strukture, dakle Upravni odbor i menadžment odgovorni za stanje u kojem jesmo, ali ima i drugi dio odgovornosti; prije svega na državnim organima, dio odgovornosti je i kod našeg osnivača, a naš osnivač je Parlament BiH. Oni su, kada se vidjelo da stvari idu nagore, mogli reagovati. Mogli su ili promijeniti Upravni odbor ili mu pomoći da se prevlada ovakvo stanje. Jer i ljudi iz upravljačkih struktura govore da je stanje iz godine u godinu sve lošije i to već traje tako evo već duži niz godina. Ja ne znam zašto neko dopušta da stvari uporno idu na gore i ne preduzima. Znači ima odgovornosti u oba doma državnog Parlamenta, ali mislim da je glavnina odgovornosti ovdje u kući.

Na što konkretno mislite kada govorite o toj odgovornosti?

Ja mislim da je trebalo biti puno agresivniji prema javnosti i ponuditi neka rješenja. Jer evo Zakon nudi mogućnost da naplata RTV takse bude jedan izvor prihoda. Mi nismo iskoristili neke druge mogućnosti. Naš marketing je loš – nemamo tačne podatke koliko učestvuje u finansiranju. No postoje ni druge mogućnosti što nas je posljednjih dana iznenadilo. Postoje mogućnosti da se organizuju kulturne manifestacije, čak i komercijalne. Ništa od toga nije iskorišteno. Ja ne kažem da se mi isključivo trebamo baviti time, ali ako bi recimo neko dobro menadžirao sve ovo onda se moralo u određenoj situaciji pristupiti i tome. Dalje mi nikada nismo došli do prave informacije koliko ljudi ovdje nama realno treba. Možda treba više. Ja ne kažem da nas je previše, ali nas kritkuju kako nas ima previše. Mi nemamo realnu informaciju koliko nama ljudi treba, a da bi se došlo do takve informacije potrebno je uraditi jednu pametnu reogranizaciju, a zatim i sistematizaciju radnih mjesta jer mi djelujemo po organizaciji koja je zastarjela jer u eri digitalnih tehnologija sistematizacija iz 2008. godine je već prevladana. Mi imamo neka zanimanja koja realno u današnjim radio-televizijskim zanimanjima u Europi više ne postoje. Mi smo se trebali modernizovati. Mi smo se trebali reformirati u pravcu evropskih tokova. To bi možda za nas čak bilo ekonomičnije jer mi sada imamo jedan užasno neekonomičan sistem.

U saopćenju Upravnog odbora BHRT-a se navodi da je razlog teškog financijskog stanja višemilionski dug koji imaju entitetske televizije prema BHRT-u. I iz Federalne televizije i iz RTV RS je praktično odbačena odgovornost i prozvano je ponovo rukovodstvo BHRT-a.

Mi smo kao Sindikat pitali šta se dešava sa međusobnim dugovanjima. Tu navodno postoje neke tužbe i suđenja, ali mi realno nemamo relevantne informacije kojima bismo mogli vladati da bismo mogli reći ko je u pravu, a ko nije. Tako da i to ide na ono što smo od početka pokušavali dogovoriti sa generalnim direktorom, a to je da se dobije na transparentnosti. Mi nemamo informacije o pravom stanju stvari. Mogu biti u pravu jedni ili drugi ili treći, ali mi ne znamo.

BHRT se od samog osnivanja suočavala sa brojnim otporima unutar političkih krugova. Kolika je odgovornost politike za sadašnje stanje?

Meni se čini da je ovaj projekat ostao vječno nedopečen. Naime međunarodna zajednica je pogurala ovaj projekat i onda ga je u nekom trenutku ostavila na cjedilu i prepustila ga domaćoj politici. A kako se domaća politika ovdje ne može ni oko čega dogovoriti, tako se nije mogla dogovoriti ni oko ovoga i lagano je po Zakonu prepustila te neke mandate upravnim odborima. A mi smo dobili očito ljude koji nisu imali neki naročiti vizonarski duh kako svemu ovome pristupiti. Ovdje su zaista bili potrebni visokokvalifikovani ljudi i politički i stručno da bi mogli sve ovo urediti. No mi smo u Parlamentu po pravilu dobijali ljude koje su delegirale političke partije. I tu je njihova odgovornost. Dakle odgovorost je na političkim strankama jer nikad nisu preozbiljno shvatile JRTV Servis i delegirale su neke ljude koji su možda mogli biti nezainteresovani ili barem prema informacijama kojima mi raspolažemo prilično je lukrativna funkcija biti član Upravnog odbora. Dakle slali su neke svoje kadrove koji su za četiri godine mogli za naše bosanske prilike dobiti solidne honorare. Dakle niko se nikada svim ovim nije ozbiljno pozabavio i tu je odgovornost političkih stranaka. I ono što sam već rekao, kada su vidjeli da ovaj brod polako pušta vodu mogli su reagovati mnogo energičnije. Evo sadašnja Komisija za transport i komunikacije koja je zadužena za nas se stvarno potrudila u posljednjih godinu dana, ali mi smo prije toga imali četiri-pet sastava komisija koje su sve pustile, računajući valjda s time da će sve riješiti neko drugi. I mi smo sada tu gdje jesmo.

Ili je možda interes nekih da taj brod potone?

Pa sada, Vi kada s njima (političarima – op. red.) razgovarate oni će svi reći ne i kako žele da JRTV Servis opstane. Oni imaju neke svoje određene razloge. Primjerice najjača politička partija hrvatskog naroda, što javno što polujavno, zagovara da se ovdje uspostavi treći kanal. Neki njihovi poslanici su u prošlosti zagovarali da se ne plaća pretplata što je također nezakonito. Ali ja sam od političkih partija dobio informacije da nam oni nude neka rješenja. Jedan od tih prijedloga je bio da se pređe na budžet. Druga stvar je bila da se na godinu dana sadašnji Zakon suspenduje i da se ovo pitanje riješi bez pritiska. Drugi prijedlog je bio da se sadašnjim telekomunikacijskim operaterima dodaju i kablovski operatori. Onda je jedan od prijedloga bio i da se rtv taksa plaća uz električnu energiju. Dakle prijedloga je bilo.

Nikome nije cilj gašenje BHRT-a

Neki od dugogodišnjih uposlenika BHRT-a navode da u upravi kuće postoje oni koji su „po zadataku“. Kao što ste već rekli poznato je da u nekim političkim krugovima blago rečeno nema interesa za postojanje BHRT. Ima li u ovoj odluci Upravnog odbora utjecaja onih koji rade „po zadatku“?

Mislim da ima.

Šta je onda njihov cilj? Gašenje BHRT-a?

Nisam ja siguran da je ikome cilj da BHRT bude ugašen. Nego bi bilo najbolje kada bi ovo neko preuzeo i finansirao i kada bi se zaboravilo sve ovo što je bilo do sada i da niko ne bude odgovoran za sve do sada i da tako živimo idilično do kraja života. Ja to doživljavam tako.

Ali ne smijemo zaboraviti da je u februaru nadležno ministarstvo obznanilo prednacrt Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu BiH po kojem bi jedinstveni kanal Javnog servisa bio podijeljen na tri – dakle na tri jezika i za potrebe sva tri konstitutivna naroda. Može li se sadašnje katastrofalno stanje u kući i ova ideja, koja ne postoji tek od jučer, dovesti u vezu?

Mi smo kao sindikat reagovali tada na taj zakon jer ne smatramo da je to rješenje. Taj dio naših gledalaca je uslovno rečeno nezadovoljan sadašnjim informisanjem. Ja Vam mogu reći nezadovoljni su i mnogi drugi. Ali evo tu se stvar može podvesti pod nacionalno pitanje i traženje trećeg kanala. Ja mislim da su tu neke prilike propuštene, da se možda moglo na drugi neki način zadovoljiti da svi narodi i svi građani BiH budu informisani na pravi način. U sadašnjoj situaciji će Vam ljudi iz uprave reći kako mi za to sada nemamo novaca. Sada možda nemamo, ali u nekom trenutku smo imali i taj trenutak je propušten. Ja neću reći da sada političke opcije idu na to da se BHRT ugasi, ali ne čine ništa da se stanje prevlada.

"Neću da raspravljam o prekidu programa"

Što očekujete da će se dogoditi? Hoće li zaista doći do prekida programa 30. juna?

Ja o tome neću da razgovaram. To je meni neupitno. Za mene će nakon 30. juna u programu biti 01. juli. Ja ne želim uopšte da se raspravlja o prekidu programa.

Ali odluka Upravnog odbora je donesena.

Ja sam kontaktirao članove Parlamenta BiH i ono što mi je rečeno je da će nadležna zasjedati Komisija 13. 06. Ja očekujem da će s te sjednice poteći neki pravilni zaključci koji bi nas mogli usmjeriti. Prije toga se održava sastanak ekspertske komisije. Očekujem i tu neke zaključke. Mislim da nije rečena posljednja riječ. Mislim da je ovo više bila neka vrsta vapaja koji je, da nađem pravu riječ, prilično neprikladan. No mislim da ima prostora da se mi ovdje zaista prije svega, ljudi od struke, pozabavimo stanjem u kući.