Suradnja sa preprekama

Terorizam je transnacionalni problem u globaliziranom svijetu. To važi posebice za teror tzv. Islamske države, za islamistički teror sveukupno, ali i za druge forme terora - od desničarskog do ljevičarskog. Odgovori nacionalnih država na ovu prijetnju su nedovoljni. Potrebna je suradnja na međunarodnom nivou, prije svega unutar Europe - i prije svega u razmjeni podataka. Ali: "U Europi imamo previše sistema, koji stoje jedan pored drugog i nisu kompatibilni jedan s drugim", objašnjava predsjednik Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) Holger Muench. U, za policiju, najvažnijoj bazi podataka - Šengenskom informacionom sistemu - primjerice biometrijski podaci nisu dostpuni. "Tamo ne mogu tražiti otiske prstiju", konkretizira Muench. Michael Boehl iz Saveza njemačkih službenika za borbu protiv kriminala kaže da ne postoji norma kada je riječ o transferu podataka, odnosno kada je riječ o informacijama u osnovi. Boehl, međutim, kaže da Europa radi na poboljšanju sadašnjeg stanja. To je i iz ugla Saveznog ministarstva unutarnjih poslova hitno neophodno.  

Na jesenjem zasjedanju Saveznog ureda za borbu protiv kriminala sredinom novembra ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizier je podsjetio na atentatora iz azilantskog doma u njemačkom Recklinghausenu koji je početkom januara 2016. godine u Parizu napao policajca sjekirom nakon čega je bio ustrijeljen. Ovaj napadač je u bio registriran u cijeloj Europi sa najmanje sedam različitih identiteta. I njegovi otisci prstiju su uzimani više puta, a da pri tome nije otkrivena prevara. Sistem za registraciju izbjeglica Eurodac doduše pokazuje kada su isti otisci prstiju pohranjeni već jednom u nekoj drugoj zemlji EU, kaže de Maiziere, ali pojašnjava: "Međutim ne pokazuju se pod kojim imenom su otisci prstiju pohranjeni. Eurodac ne obuhvata te informacije."

Europski sistem osnovnih podataka

Zbog toga se de Maizier jako zalaže za izgradnju europskog sistema osnovnih podataka. Umjesto da se otisci prstiju i ličnih podataka u sistemima kao što je Eurodac, sistemu informacija o vizama ili sistemu informacija o Šengenu, pohranjuju odvojeno oni bi ubuduće trebali biti na jednom mjestu - odnosno različite baze podataka trebaju biti dostupne preko zajedničkog odjela. Ovaj prijedlog trenutno Europska komisija razmatra sa državama članicama stoga bi dakle njegova primjena mogla još potrajati.  

Ipak, 2017. godine bi se trebalo početi sa tim da u Šengenskom informacionom sistemu podatke bude moguće automatski pozvati. Sistem sadrži oko 50 miliona informatičkih zapisa: tamo su pohranjeni podaci o neželjenim, nestalim ili osobama za kojima je raspisana potjernica, ali i informacije o ukradenim automobilima, ličnim iskaznicama i oružju. Međutim, i sa biomterijskim podacima postoji dodatni problem. Bibi van Winkel iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizam (ICCT) u Hagu to opisuje kratko i jednostavno: "Ne dijele sve zemlje podatke u podjednakoj mjeri". Ekspertica za sigurnost Van Winkel upućuje pri tome na to da je početkom 2016. godine počeo sa radom Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu. Do sada su samo rijetke zemlje poslale svoje službenike u ovaj centar. Pri tome je trebalo biti učinjeno sve da bi se olakšala suradnja kada je riječ o razmjeni podataka. "Ako sada neke policije mnogo doprinose, ali onda pogledom na podatke ustanove da osim njihovih vlastitih informacija u sistemu nema više ni jednih, onda to nije jak poticaj da se tamo dalje angažiraju", kritizira Winkel.    

Paket mjera

Izgradnja Europskog centra za borbu protiv terorizma, sa njegovih skoro 50 uposlenih u Den Haagu, spada u čitav paket mjera s kojima je Europska unija reagirala na terorističke napade u Parizu, Briselu, Nici i Njemačkoj. Tu spada i pohranjivanje podataka o letovima: Kada je riječ o letovima izvan granica Europske unije zrakoplovne kompanije moraju predati podatke o putnicima nadležnim nacionalnim vlastima. Nakon usvajanja smjernica zemlje članice EU imaju dvije godine vremena da ih provedu. Od sredine septembra EU ima čak i specijalnog povjerenika za "sigurnosnu uniju", Juliana Kinga. Ovaj Britanac ima decidirani zadatak da jača zajedničku borbu protiv terorizma. Ipak neovisno od njege namjere da vanjske granice EU bolje štiti od terorista koji ulaze u Uniju, do sada se od Kinga nije moglo mnogo toga čuti. 

Kolikogod su teroristički napadi posljednjih godina pokazali neophodnost jače suradnje, toliko su i dalje velike prepreke na tom putu. Pored tehničkih pitanja poput pitanja kako učiniti različite baze podataka sa njihovim različitim sistemima postoje i pravna pitanja: nadležnost policijskih vlasti, carinskih vlasti i tajnih službi u Europi su vrlo različito regulirane - i time i vrsta informacija koje one skupljaju. I to vodi ka jednom već dugom stanju koje ekspert za pitanje terorizma Peter Neumann već dugo kritizira: Do sada ne postoje jedinstveni fajlovi koji su dostupni svim europskim zemljama, u kojima su pohranjeni podaci o svima koji se bore u inozemstvu i svim osumnjičenim za terorizam.