Od optužnice do otvorenih vrata EU

Pažljivo tempiran tajming ili slučajnost, u trenutku izjašnjavanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, predao je dokumentaciju Tužilaštvu BiH o boravku visokog predstavnika Kristijana Šmita u BiH. Traži pokretanje postupka s obzirom na to da nakon što je prije nekoliko dana iznio dokaze o odgovornosti, nije bilo reakcije. 

„Dostavio sam informacije o Šmitovoj naoružanoj pratnji, te o svim nezakonitostima koje su radili od trenutka stupanja na teritoriju BiH. Očekujem da ćemo napokon neke stvari istjerati na čistac i da će Tužilaštvo pokazati da li radi u skladu sa zakonom“, rekao je Nešić, ponavljajući da je Šmit nelegalni visoki predstavnik jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

Politička odluka

Da Šmit u BiH ne boravi legalno smatra kompletno rukovodstvo RS, posebno nakon podizanja optužnice protiv predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika, koji se upravo zbog Šmitovih izmjena Krivičnog zakona BiH našao na optuženičkoj klupi. Prvo ročište na kojem se zajedno sa direktorom Službenog glasnika RS Milošem Lukićem izjašnjavao o krivici, završeno je konstatacijom Suda BiH da su se optuženi izjasnili da nisu krivi, s obzirom na to da su rekli da ne razumiju optužnicu. 

„Ja uopšte ne razumijem o čemu se ovdje radi. Ne razumijem zašto sam ovdje. Djelimično sam čitao, ono što sam saznao, to apsolutno ne stoji. Ovo je politička odluka Tužilaštva i vas kao Suda da to ovdje razmatrate“, rekao je Dodik na pripremnom ročištu, nakon čega će predmet biti doznačen drugom sudiji na postupanje. Sudski proces bi trebao početi 60 dana od dana izjašnjavanja o krivici.

„Na ovaj način se razgrađuje BiH. Ja ću se braniti ovdje na sve načine kao predsjednik jer sam došao u sudnicu gdje su nam jasno pokazali kako tretiraju ustavni poredak u BiH“, rekao je Dodik nakon ročišta.

U danu kada se Dodik izjašnjavao o krivici, na adresu svih medija stiglo je saopštenje iz Ambasade Rusije u BiH. U saopštenju su još jednom ponovili da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik.

Ruska podrška

„Bez obzira na pravne trikove koji se koriste za negiranje realnosti, nesporna činjenica je u tome da Šmit nije legitiman visoki predstavnik“, navode između ostalog u saopštenju, uz konstataciju da je za razliku od Šmita, Savjet bezbjednosti UN-a imenovao u skladu sa procedurama jedino bivšeg visokog predstavnika Kristijana Švarc Šilinga.

„U slučaju Kristijana Šmita bile su prekršene sve norme usaglašavanja kandidature za tu dužnost“, navode iz ruske Ambasade. Inače, iz OHR-a je prije nekoliko dana saopšteno da za imenovanje visokog predstavnika nije potrebna potvrda Savjeta bezbjednosti UN-a i da to što Šmit nije potvrđen na taj način, nije presedan.

„To što SB UN-a u svojim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH nije izričito naveo imenovanje visokog predstavnika nije presedan“, rekli su nedavno u OHR-u nakon sve češćih tvrdnji da je Šmit nelegalan visoki predstavnik. 

„Nakon što je Upravni odbor PIC-a 15. decembra 2005. godine zvanično imenovao Kristijana Švarc Šilinga za visokog predstavnika, on je dužnost preuzeo 31. januara 2006. godine, a SB UN-a na sličan način nije izričito spominjao to imenovanje u svojim kasnijim rezolucijama koje se tiču situacije u BiH", obrazlažu u OHR-u odsustvo potvrde imenovanja Šmita u SBUN.

Skrivanje iza RS

Zbog podizanja optužnice protiv Dodika, već dva mjeseca traje politička kampanja u koaliciji okupljenoj oko SNSD-a, u kojoj se navodi da se radi o procesu protiv Republike Srpske i da svi treba da stanu u tu odbranu. U tom kontekstu je održano i nekoliko protestnih okupljanja članova i simpatizera stranaka okupljenih oko SNSD-a na entitetskoj liniji, svaki put na različitoj lokaciji. Ipak, poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, kaže da je skrivanje Dodika iza RS, „vrhunsko licemjerstvo“.

„Krajnje je sramno da glumi žrtvu. To je jedna farsa. Milorad Dodik, ni bilo ko od visokih funkcionera ni za jedan kriminal nije osuđen“, kaže Vukanović, uvjeren da ni Dodik neće biti osuđen.

„Neće imati nikakve posljedice, a ovo će koristiti da preko svojih režimskih medija spinuje javnost kako je on tobož mučenik i žrtvuje se za RS. Tako mu Bog pomogao“, kaže Vukanović. 

Optužnica protiv Dodika i Lukića, podignuta je nakon što je Narodna skupština RS usvojila dva zakona koja se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. No u jeku svih ovih događaja u isto vrijeme se održavaju i sastanci koalicionih partnera na državom nivou, kako bi se, kako navode, odblokirao put BiH ka EU. I to zakonima koji bi mogli da preokrenu i tok suđenja.

Izmjene zakona za okončanje postupka?

Tu mogućost naime otvara pitanje izmjena zakona o Ustavnom sudu BiH koje je sada na stolu koalicionih partnera SNSD-a, HDZ-a BiH i „Trojke", a kojima se strane sudije izbacuju iz Ustavnog suda. Kontrolom ove institucije, izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, mogle bi biti stavljene van snage, čime sudski proces ne bi imao osnova.

„Mi iz RS smatramo da treba krenuti ka izradi zakona o Ustavnom sudu BiH kako bi se zamijenilo učešće stranih sudija tako što bi dvojicu sudija birala Republika Srpska, četvoricu Federacija a tri, koji bi bili državljani BiH a ne stranci, birala bi Parlamentarna skupština“, rekao je Dodik nekoliko časova nakon ročišta u Sudu BiH nakon sastanka sa koalicionim partnerima, ostavljajući im da to pitanje razmotre.

Lider SDP-a Nermin Nikšić rekao je ispred „Trojke" da su stavovi približeni, a korak dalje otišao je prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je i pored višemjesečne blokade institucija, izjavio kako je BiH jednom nogom već u EU.

„Vrata EU su snažno otvorena današnjim dogovorom", uvjeren je Čović.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu