Od Goražda do Trebinja Božić dočekuje tek 300 katolika

U Sopilje stižemo nakon sat vremena vožnje iz Mostara. Nevesinjski je kraj okovan snijegom, no put je prohodan. U selu zatičemo staricu Anđu Čuljak sa sinom Tihomirom. Doći će joj, veli, za Božić i dvojica drugih sinova, nevjeste i unučad, pa će ih biti puna kuća, a imat će se s čim i počastiti. Sira, kajmaka i mesa neće nedostajati. Mlađi joj sin Ivica, kad se vratila u svoju obnovljenu kuću nabavio ovce, a od ministarstva izbjeglica Republike Srpske nedavno je dobila i kravu, iako se, priča nam baka Anđa, tome nije nadala.

„Pitaju me, šta će mi dati, pošto sam prvi  povratnik ođe. A ne znam, šta mi god reknete - nećete mi dati. Samo sam jednom dobila nekakvu deketinu i jedno rasteljeno pake, nisam drugo ništa. Pa šta bi ti, bili ti kravu? Bih, dobro bi mi došla. I hvala Bogu dadoše mi lani kravu. Bila steona, otelila se. I evo imamo ovce, jesenas nabavili nešto i more se, bolje nego u gradu. Ja sam bila i u gradu i vidjela sam kako bježi svako sa sela, a vida mi očinjega, bez sela se ne more“, veli baka Anđa.

U cijeloj nevesinjskoj općini tek četiri katoličke obitelji

Od prijeratnih 200 katolika, u nevesinjskom kraju danas žive samo četiri katoličke obitelji. Osim dvije kuće Čuljaka u Sopilju, u centru Nevesinja žive Buconjići, a u mjestu Seljani obitelj Ivice Perića koji je podigao farmu, nabavio strojeve, pa Nevesinjci o njemu pričaju s uvažavanjem kao o vrijednom poduzetniku. Načelnik Nevesinja Momčilo Šiljegović priznaje kako je povratak Hrvata slab, iako su, kaže, općinska vlast sada otvorene za povratnike, te im pomažu koliko mogu, uglavnom u nasipanju makadmskih puteva do sela, te otklanjaju kvarova na elektro mreži.

"Ljeti tu dođe više Hrvata, obići svoje kuće. Mi nastojimo prema povratnicima pokazati i više pažnje nego prema domaćem stanovništvu, da se ne osjećaju zapostavljenim i da se osjećaju kao u svojoj kući", kaže načelnik Šiljegović.

Načelnika pitamo planira li obići svoje malobrojne sugrađane katolike i čestitati im Božić. On nam odgovara kako smo mu dali dobru ideju. I razmišlja, hoće li moći što za poklon katolicima ugraditi u općinski proračun, pošto je već pripremljen za usvajanje.

Obnova crkve u centru Nevesinja

U centru Nevesinja prije pet godina počela je izgradnja, u ratu do temelja porušene katoličke crkve. Nevesinjski župnik don Ante Luburić na Božić će misu služiti u kapelici, a u obnovljenoj crkvi, nada se, na Veliku Gospu. Njegova župa, jedna  od najvećih u BiH proteže se na čak 4.500 kilometara četvornih i osim Nevesinja obuhvaća općine Gacko, Foču, Novo Goražde, Ustikolinu, Čajniče i Rudo. Prije rata od Goražda do Trebinja živjelo je blizu 3000 katolika, a danas ih je, iako zapreka za povratak od strane vlasti više nema, samo oko 320.

„Ljudi apliciraju na te natječje, ne može svako dobiti ono što bi želio. I tako svake godine po nekoliko obitelji dobije pomoć za obnovu svoga imanja. Pa evo, pomiče se polako. Istina, godine prolaze i to sigurno negativno djeluje na sami povratak i na brojno stanje onakvo kakvo je bilo prije rata", kaže velečasni Luburić.

Povratnicima se ranije  nije pomagalo

Vlasti istočnohercegovačkih općina tek posljednjih godina pomažu povratnicima. O tome svjedoči Dragica Marić, koja se s pokojnim suprugom Pavom, prije šest godina vratila u Kamenu, selo u općini Istočni Mostar. Obnavljajući svoju kući bez ičije pomoći Pavi se sve smučilo pa je sebi oduzeo život.

„Kad smo se vratili tražili smo, kucali, ali nije bilo pomoći skoro nikakve, a evo sad je ta obnova krenula. Ljudi su pomagali izlazili u susret i kuća je obnovljena. Dočekat ću u njoj Božić sa svekrom, svekrvom, sinom, nevjestom i unucima. Božić će biti bijel zbog snijega, ali će meni biti crn, jer sam ostala bez svog čo'eka“, veli Dragica.

U Kamenu povratak prijavilo 16 obitelji

Istočnomostarsku općinu  čine četiri podveleška sela, koja su Daytonskim sporazumom otcjepljena od Mostara i pripojena  Republici Srpskoj. „Zahvaljući, u posljednje vrijeme,  pozitivnom odnosu općinskih vlasti u Istočnom Mostaru prema povratnicima, za povratak se nedavno od 21 katoličke obitelji prijavilo njih čak 16, kaže za Deutsche Welle Dragan Raguž, koordinator povratka Hrvata u Istočni Mostar. Raguž kaže kako je prije dvije godine stupio u kontakt sa zastupnikom u Parlamentu BiH Martinom Ragužem, koji mu je pomogao svojim poznanstvima s ljudima iz vlasti , kao i  načelnik Istočnog Mostara Radoslav Palavestra. Raguž pohvalno govorio i o zameniku načelnika Općinskog vijeća Vladanu Saviću i predsjedniku OV Istočni Mostar Boži Sjeranu.

Zamjenik načelnika općine Istočni Mostar Vladan Savić kaže kako općinske vlasti imaju odličnu suradnju s Hrvatima povratnicima. „Tri kuće obnovljene su u selu Kamena, uz pomoć Ministarstva za izbjeglice Republike Srpske u ovoj, a u planu je obnova još tri domaćinstva u idućoj godini, a zahvaljujući suradnji općinskih vlasti s povratnicima, te pomoći UNDP-a  i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u selo će uskoro stići i struja“,  kaže Savić

Sreća pa je Mostar blizu

Predsjednik Općinskog vijeća Istočnog Mostara Božo Sjeran otkriva, nam , pak, kako povratnike Hrvate predstavnici općinske vlasti namjeravaju obići za Božić. "Prošle smo zime išli i nosili im hranu i po najvećoj mećavi. Otići ćemo i sada i poželjet im sve najljepše za Božić. Ipak su oni dio nas", kaže Sjeran.

I kao što nastoje pomoći i biti susretljivi prema svojim prijeratnim sumještanima Hrvatima katolicima, u Nevesinju i istočnom Mostaru, u posljednje vrijeme sve se više okreću i prema hercegovačkom središtu Mostaru, u kojem, kako nam kažu, sve više Nevesinjaca radi i dolazi u kupovinu. Mladi Nevesinjci, pak sve češće odlaze u kafiće i diskoteke, te na nogomente turnire u Mostar, a Mostarci, Širokobriježani i Čitlučani, dolaze u Nevesinje.

„Kakvo je vrijeme, sreća je naša pa su i Nevesinje i Istočni Mostar blizu Mostara, inače bi nestajali, kao što nestaju mnogi manji gradovi i sela, udaljeni od većih centara, kaže nam na odlasku zamjenik načelnika općine Istočni Mostar Vladan Savić.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić