Obustavljeno prisilno vraćanje Avganistanaca iz Njemačke

Zbog dramatičnog pogoršanja bezbjednosne situacije u Avganistanu, Njemačka je obustavila prisilno vraćanje osoba, kojima u ovoj zemlji nije odobren azil. „Savezni ministar unutrašnjih poslova je na osnovu aktuelnog razvoja bezbjednosne situacije donio odluku da se za sada obustave protjerivanja“, kazao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke novinskoj agenciji dpa. Deportacija šest Avganistanaca, koja je trebalo da se dogodi prošle nedjelje, takođe neće biti izvršena.

- pročitatje još: Avganistan: Nijemci otišli, talibani osvojili Kunduz

Ministar unutrašnjih poslova, Horst Zehofer je ovom odlukom radikalno promijenio kurs. Još prije samo nekoliko dana se zalagao da se nastave prisilna vraćanja barem onih koji su počinili krivična djela i to bez obzira na napredovanje Talibana. Odluka političara Hrišćansko-socijalne unije (CSU) očigledno je iznenadila i njegovo ministarstvo. Jer, samo dva sata prije nego što je ova odluka postala poznata, na konferenciji za štampu je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova po pitanju  Avganistanaca koji su dužni da napuste zemlju izjavio da je ministarstvo „mišljenja da u Njemačkoj i dalje postoje ljudi, koji ovu zemlju treba da napuste što je prije moguće“.

Ambasade zemalja EU u Kabulu za zaustavljanje deportacija

Ambasador EU u Kabulu tek se u utorak založio za obustavljanje protjerivanja. 26 organizacija među kojima su Amnesti internešenal, Pro azil, Karitas i Diakonie takođe su pledirale za to u zajedničkom saopštenju.

Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke trenutno radi na novom izvještaju o azilu za Avganistan, koji je u principu osnova za odluke o prisilnom vraćanju. Ali, izvještaj još uvijek nije gotov. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj se trenutno nalazi 30.000 Avganistanaca koji bi trebalo da budu protjerani iz zemlje. Od 2016. iz Njemačke je u Avganistan vraćeno 1.000 migranata, uglavnom onih koji su počinili krivična djela.

Izdato 2.400 viza za saradnike Bundesvera i policije

U međuvremenu, sve više Avganistanaca, bivših saradnika Bundesvera i policije sa vizom, stiže u Njemačku. Do utorka je u Njemačku sletjelo najmanje 353-oje pripadnika lokalnog osoblja zajedno sa 1.433 člana porodica – dakle, ukupno 1.768 osoba. Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je izdalo za sada oko 2.400 viza.

Međutim, njemačka ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer je ovog četvrtka saopštila da avganistanska birokratija u ovom trenutku oteže sa evakuacijom lokalnog osoblja, koji zbog angažmana u Bundesveru strahuju za svoj život. „Trenutno postoji usko grlo. Činjenica je da avganistanska strana dopušta onim ljudima, koji posjeduju avganistanski pasoš, da napuste zemlju“, kazala je političarka Hrišćansko-demokratske unije (CDU) za Drugi program njemačke televizije ZDF ali je naglasila da je zahtijevala od vlade u Kabulu da dopusti odlazak i onima koji nemaju važeći pasoš.

I to je trenutno „najveće usko grlo“. Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke trenutno pokušava da odvrati avganistansku vladu od ove prakse.

Mora da postoji mogućnost da se stvar odradi „diplomatski i politički“. Na pitanje da li bi pristala da se pripadnici Bundesvera vrate u Avganistan i pomognu da se ugroženo lokalno osoblje vrati u zemlju, Kramp-Karenbauer je odgovorila: „U ovom trenutku vidimo druge mogućnosti“. Radimo na tome „danonoćno“ da ljude vratimo u zemlju, dodala je njemačka ministarka odbrane.

Njemačka vlada je obećala da će svim avganistanskim saradnicima Bundesvera i policije, koji su od 2013. podnijeli zahtjev za dobijanje njemačke vize, istu i odobriti. Tako bi avganistanski pomagači nakon povlačenja međunarodnih trupa bili zaštićeni od Talibana. Ali, kako je saopštilo njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova, prije izdavanja vize mora da se izvrši i bezbjednosna provjera.

U međuvremenu se oglasio i njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas (SPD), koji je najavio obustavu isplate finansijske pomoći Avganistanu ako radikalni islamisti tamo uspostave kalifat. „Mi dajemo svake godine 430 miliona evra. Ako Talibani preuzmu vlast u zemlji, uvedu Šerijatski zakon i od zemlje narpave kalifat, nećemo dati više ni cent Avganistanu“, izjavio je danas (12.08.) njemački ministar za ZDF.

Avganistan pak neće uspjeti da se održi bez međunarodne pomoći. A to je jasno i Talibanima, da su upućeni na međunarodnu pomoć, istakao je Mas.

„Avganistan odavno nije sigurna zemlja"

Komentatori njemačkih uglednih listova su pozdravili odluku da se obustavi protjerivanje u Avganistan. „Konačno da Njemačka više ne deportuje potražioce azila u Avganistan“, piše Frankfurter algemajne cajtung i naglašava da „ta zemlja odavno nije sigurna zemlja porijekla“. „Zehofer nije slušao humanitarne organizacije ni vladu u Kabulu, već je slao ljude u neizvjesnu budućnost“, piše list.

Zidkurir iz Konstanca konstatuje da je njemački ministar unutrašnjih poslova „prilično kasno popustio pred neizbježnim“. „U zemlji na Hindukušu grad za gradom pada u ruke Talibana, i samo je pitanje dana kada će islamisti udariti na predgrađe Kabula“, piše Zidkurir.

- pročitajte još: NATO u Avganistanu: Trupe odlaze, rat ostaje

I Gazni u rukama Talibana

Bezbjednosna situacija u Avganistanu se dramatično pogoršala od kako su međunarodne trupe sredinom aprila odlučile da se povuku iz zemlje. U međuvremenu je i važan glavni grad istoimene provincije Gazni u jugoistočnom Avganistanu pao u ruke Talibana. To je potvrdio Savjet provinicije njemačkoj agenciji dpa ovog četvrtka (12.08.). Strateški važan grad udaljen je manje od 150 kilometara od glavnog grada Kabula.

- pročitajte još: Povlačenje iz Avganistana - Kraj najskuplje i najkrvavije vojne intervencije Bundesvera

Sa Gaznijem Talibani su za manje od nedjelju dana zauzeli deset glavnih gradova avganistanskih provincija, od kojih je Gazni najbliže Kabulu.

Među njima je takođe i Fajzabad u planinskoj provinciji Badahšan na sjeveru zemlje, gdje je ranije bio stacioniran Bundesver.

Stotine se predaju u blizini Kunudza

U blizini Kunduza, gdje su takođe bile stacionirane jedinice Bundesvera, stotine pripadnika avganistanskih borbenih snaga se zajedno sa naoružanjem predalo Talibanima. Jedan pripadnik armije je za agenciju AFP izjavio: „Nije bilo mogućnosti da se borimo“.

Njegova jedinica je, pod teškom minobacačkom paljbom, bila primorana na kapitulaciju. Iako se još uvijek u kasarnama van grada nalazi jedan broj vladinih trupa, brzo vraćanje Kunduza sa predajom i kapitulacijom će biti sve nevjerovatnije.

Takođe i u Mazari Šarifu, gdje je Bundesver imao svoj najveći poljski logor, posljednjih dana su se vodile teške borbe.

Kabul do novembra u rukama islamista?

Američka tajna služba očekuje da će Talibani brzo napredovati. U krugovima Ministarstva odbrane se procjenjuje da bi glavni grad Kabul u roku do 30 dana mogao da bude odsječen i izolovan, a za 90 dana i zauzet. Međutim, kako se navodi, ovakav razvoj nije neizbježan. Oružane snage vlade u Kabulu bi mogle odlučnije da djeluju i dovedu do preokreta.

ss/dw/dpa/afp

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na PoliInstagramu