O čemu se ćutalo u Briselu?

Premijeri i predsjednici Srbije i Kosova sinoć su bez izjava napustili sastanak u Briselu. Tako su razgovori u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, dobili još jednu „vanrednu" situaciju.

Do sada smo imali prilike da vidimo kako dvije strane, neposredno po završetku zajedničkog sastanka, iznose potpuno suprotne stavove o čemu su razgovarali ili se dogovorili. Prošle sedmice je delegacija Kosova odmah po završetku sastanka prekršila tek postignuti dogovor o „nekomentarisanju druge strane", na šta ih je, dan kasnije, morala da podsjeća sama šefica diplomatije EU Federika Mogerini.

Da li je njena poruka „manje komentarisanja više angažovanja" bila uzrok sinoćneg napuštanja sastanka u Briselu bez izjava učesnika? Ili dvije strane, tokom tri sata razgovora sa posrednicima EU, jednostavno nisu došle ni do jednog pomaka ili presjeka koji se mogao predstaviti građanima na čije živote se odnosi? Možda se razlog nesvakidašnje tišine lidera Srbije i Kosova može naći u rečenici koju je predsjednik Srbije rekao neposredno pred početak sastanka u Briselu:

„Ulazimo u fazu kada je sve teže donositi bilo kakvu zajedničku odluku, primakli smo se tome da sve sljedeće što damo, predstavlja veliki gubitak za Srbiju", ocijenio je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Nikolić je istovremeno naglasio i da će Beograd od sada insistirati da glavna tema dijaloga bude Zajednica srpskih opština sa čijim formiranjem u Prištini otežu.

Zajednica mimo Prištine?

Formiranje i statut za jedne „Zajednice", a za druge „Asocijacije" predstavlja najveći kamen spoticanja u okviru primjene Briselskog sporazuma. Srbija traži uspostavljanje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu koja će imati "izvršna ovlašćenja i tako vratiti Srbima na Kosovu mogućnosti da odlučuju o svojoj sudbini". Kosovo insistira na Asocijaciji koja će prema kosovskim zakonima biti u ravni sa nevladinim organizacijama.

Dok zvanični Beograd osporava mogućnost razgovora o nezavisnosti Kosova, Priština odbija mogućnost bilo kakve vrste autonomije Srba na Kosovu. To je možda i suštinsko pitanje u okviru normalizacije odnosa Beograda i Prištine i ne treba da čudi što je ono i dalje otvoreno, bez zajednički jasno definisanog rješenja, a čini se i bez načina da se objasni javnosti, kojim se putem uopšte može do rješenja.

„Ako Priština misli da može da obavlja sve svoje funkcije nezavisno od Beograda, Zajednica srpskih opština može da obavlja svoje funkcije nezavisno od Prištine", rekao je Nikolić na pitanje novinara DW prije sastanka. „To što smo čuli od gospodina Tačija, da je Kosovo zaokružilo nezavisnost, to su priče za prištinsku javnost. (…) Degutantno je u 21. vijeku reći da si uz pomoć bombardovanja NATO došao do nezavisnosti", dodao je Nikolić.

Predstavnici EU ipak tvrde da vide put naprijed za Beograd i Prištinu i birokratski ga opisuju kao „prepoznato zalaganje i političku volju obje strane u procesu". Visoka predstavnica EU se u saopštenjima povodom dijaloga do sada uvijek držala neutralno. I poslije noćašnje runde razgovora, koji su javnost ovoga puta umjesto u dilemi - ostavili u mraku, Mogerinijeva se u pisanom saopštenju zahvalila predsjednicima Tačiju i Nikoliću, kao i premijerima Mustafi i Vučiću na „otvorenoj i konstruktivnoj diskusiji".

„Dijalog je veoma važan proces za Srbiju i Kosovo, ali i za region i EU. Napredak u normalizaciji odnosa je ključan za očuvanje mira i napredak ka EU. To je ključno za Evropu i regionalnu stabilnost", naglasila je Italijanka.

Za početak preći most i zid

Mnogo toga bi moglo da bude jasnije u četvrtak, kada se, kako obično biva, lideri Srbije i Kosova obrate domaćoj javnosti - svako svojoj. U Briselu kažu da nove rezultate u dijalogu očekuju do kraja mjeseca, kada bi Srbija trebalo da dobije podršku članica EU za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, a članice potvrdu konkretnog napretka u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Taj konkretni napredak u ovom trenutku bi mogao da bude i konačno rješenje za samo jedan most i jedan zid u Kosovskoj Mitrovici. A preko zida i mosta se i dalje traga za povjerenjem i famoznom „normalizacijom".