Povući izvještaj Komisije o Srebrenici
14. august 2018
Narodna skupština traži od Vlade RS da povuče izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine i stavi ga van snage.
"U cilju objektivnog sagledavanja događaja u Srebrenici, a radi jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, predlažem i da Narodna skupština Republike Srpske sugeriše formiranje nezavisne međunarodne komisije koja bi na objektivan i nepristrastan način utvrdila stradanja svih naroda na području srebreničke regije u periodu od 1992-1995.godine", rekao je Milorad Dodik obraćajući se u Narodnoj skupštni Republike Srpske, ističući da bi komisija imala rok od godinu dana da sačini izvještaj.
Utvrditi istinu o stradanju svih naroda
Dodik je pozvao i “bošnjačku stranu” da zajedno rade na ovom pitanju kako bi došli do jedinstvenog izvještaja čime bi kako kaže prestala bilo kakva osporavanja.
"Republika Srpska nikada nije, niti će osporavati zločine koje su učinili pojedini Srbi, ali jasno danas, možda jasnije nego ikada poručujemo da želimo da se istinito i nepristrastno utvrdi istina o stradanju svih naroda, a tako i srpskoga naroda", poručio je Dodik.
Na spisku od ukupno 20.150 pripadnika Vojske Republike Srpske i MUP-a, koji je predat njemačkom pravosuđu, nalaze se lica bez bilo kakvih provjera njihovog prisustva i eventualnog nezakonitog djelovanja kritičnog perioda na navedenom području, koristeći samo njihove personalne dosijee, jer mandat Komisije kao ad hoc tijelo i nije mogla imati nikakve operativne i istražne nadležnosti, naveo je Dodik.
Formirati dvije komisije
U zaključcima, koje su potpisale sve srpske partije u skupštini, traži se da se prestane sa manipulacijama žrtvama bez obzira na nacionalnu pripadnost , te navodi da je izvještaj sačinjen pod pritiskom međunarodne zajednice zbog čega rad Komisije nije mogao biti nezavisan. Takođe, u zaključcima se pored nezavisne komisije za ispitivanje događaja u regiji Srebrenica od 1992. do 1995. godine traži i formiranje komisije za stradanje Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine.
Tadašnji predsjednik Vlade RS Dragan Mikerević rekao je da nije bilo direktnih pritisaka međunarodne zajednice kada je riječ o radu Komisije ali da je bilo indirektnih. Rekao je nije mogao spriječiti usvajanje izvještaja jer je kako je rekao bilo kršenja ratnih normi i običaja ratovanja sa srpske strane, te da je imao ustavnu obavezu da omogući nesmetan rad Komisije. I odnos političkih snaga tada je bio potpuno drugačiji nego sada, kaže Mikerević.
“To je bio period intenzivnih i užurbanih priprema za obilježavanje 10 godina od dešavanja u Srebrenici sa značajnim učešćem međunarodne zajednice, koja je tražila rezultate saradnje sa Haškim tribunalom i rasvjetljavanje događaja u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19.jula 1995. godine”, rekao je Mikerević navodeći da se radi o periodu kada je međunarodna zajednica bila snažno prisutna u BiH i uključena u sve pore društva.
Puni konsenzus srpskih partija
Sve srpske partije u Narodnoj skupštini postigle su konsenzus oko zaključaka, iako su poslanici opozicije zamjerili što se o ovom pitanju raspravlja sada, neposredno pred izbore. Kažu da se ovo pitanje ne može koristiti u dnevno političke svrhe i da je pitanje koliko se iz ove perspektive sada može uraditi kako bi se stvari popravile.
“U to vrijeme postojala je organizovana represija od strane Pedija Ešdauna, a ovi zaključci nisu osuda komisije već osuda vremena u kojem je izvještaj rađen i tadašnjih pritisaka. Tendencija je bila da se na desetu godišnjicu Dejtona daju teške kvallifikacije kada je u pitanju RS”, rekao je Dragan Čavić, predsjednik NDP-a i tadašnji predsjednik RS koji se obratio javnosti nakon što je izvještaj 2004. objavljen. “Nova komisija će da uradi ono što je trebalo tada da se radi a to je da se obuhvati cijeli ratni period. Stojim iza svake riječi koju sam rekao kada sam se prije 14 godina obratio građanima. Mislim da je krajnje vrijeme da se utvrdi istina i jednom za svagda da bude osnov za pomirenje na ovim prostorima”.
Poslanici koalicije Domovina, Senad Bratić i Mihnet Okić nisu prisustovali zasjedanju jer smatraju da su izvještaj potvrdili domaći i međunarodni sudovi. Smatraju da nametanje ovakvih tema u ovom trenutku ima za cilj što bolje pozicioniranje pred predstojeće izbore. Bratić kaže da nema ništa protiv da se formira nova komisija ali da to treba raditi nakon izbora. Ona Vladina iz 2004. godine utvrdila je da je od 10. do 19. jula 1995. godine na području Srebrenice nestao 7.801 Bošnjak.