NSA špijunira i isključene računare

Program se zove „Kvantum“. Tako se zove tajna organizacija protiv koje se Džems Bond bori u posljednjim filmovima. Ipak, stvarnost je odavno prevazišla filmske zlikovce. Tajna služba Sjedinjenih država, NSA, može da špijunira računare, čak i kada nisu povezani sa internetom.

„Kvantum“ funkcioniše slično bubicama za telefone, agent mora da ubaci, tj. ugradi u računar posebno prepariranu radio-bubicu. To može da uradi preko USB kartice ili izmijenjenih dijelova računara, direktno kod proizvođača. Bubica odašilje radio talase, koje hvata prijemnik na nekoliko kilometara udaljenosti.

„Njujork tajms“ piše da je NSA tako preparirao oko 100.000 računara, koje, na primjer, koriste ruska i kineska vojska, trgovci drogom u Meksiku, trgovinske institucije Evropske unije ili Pakistan – tamo gdje je ubijen Osama bin Laden.

Reforma obavještajnih službi

NSA taj metod koristi oko pet godina: „Cilj je bio pristup inače nedostupnim podacima“, citira list stručnjaka za bezbjednost Džemsa Luisa iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu. Međutim, preko radio talasa, NSA može u računar i da ubaci softvere, na primjer: program koji registruje svaki otkucaj na tastaturi.

Sve to izlazi na vidjelo uoči sjednice na kojoj danas (17.1.) predsjednik Barak Obama želi da predstavi svoje planove za reformu obavještajnih službi. Neke informacije su već procurile, pa se unaprijed mogu reći dvije stvari: tajnim službama u SAD ne predstoji revolucija i drugo – riječ je, prije svega, o privatnoj sferi Amerikanaca. „Nadam se da će predsjednik slijediti preporuke svog ekspertskog tima. Naime, one podrazumijevaju da se telefonski meta-podaci Amerikanaca čuvaju u telefonskim kompanijama, a ne u NSA“, rekao je kongresmen demokrata Adam Šifer.

Ali ni to nije sigurno. Prema „Njujork tajmsu“ predsjednik želi da ti takozvani telefonski meta-podaci (ko, kad i s kim razgovara) i ubuduće ostanu u rukama tajnih službi.

Veća zaštita privatnosti stranaca?

Poslije velike ogorčenosti i gnjeva u Njemačkoj i drugim zemljama, privatnost stranaca bi trebalo da bude bolje zaštićena od očiju i ušiju američke tajne službe. Detalje bi, tokom narednih mjeseci, trebalo da razradi jedna radna grupa, prenosi „Njujork tajms“.

Kongresmen Šifer iz Kalifornije se nada da će predsjednik podržati američke internet firme koji strahuju za svoj posao, u situaciji kada tajne službe imaju pravo da špijuniraju sve podatke. „Želim da čujem od predsjednika kako možemo ponovo da uspostavimo povjerenje kod stranaca, tako da oni sa našim internet firmama mogu da posluju i da se poštuje njihova privatnost“, kaže Šifer.

Međutim, u SAD nikada nije bilo govora o specijalnim „No spy“ sporazumima sa pojedinačnim zemljama. O tome neće biti riječi ni ovog petka. Pitanje je dakle, kakvu će utjehu, u vezi sa „Kvantumom“, predsjednik Obama uopšte moći da ponudi.

Autorka: Dijana Roščić (ard)

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović