Noževi i prijetnje nastavnicima u njemačkim školama?

Tuče, noževi, seksualno zlostavljanje… oni koji prate vijesti iz njemačkih škola mogli bi pomisliti da su u distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega.

Radi se o desetinama hiljada incidenata u školama posljednjih godina, pokazuju odgovori agencije dpa. Samo u najmnogoljudnijoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. godine bilo je 5.400 prijava za nasilne delikte u školama, što u dlaku odgovara broju škola u toj pokrajini, što znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. Koliko je neprijavljenih slučajeva, to niko ne zna.

Više prijava nego prije pandemije

Nedavno je 22-godišnjak u Berlinu upao u jednu školu naoružan nožem i signalnim pištoljem, oglasio se alarm za slučaj amoka. Također, 17-godišnji učenik je u Wuppertalu nožem napao četvoro školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubistva.

U odnosu na period prije pandemije, broj takvih incidenata u školskim zgradama i dvorištima osjetno raste. Samo u pomenutoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za oko pedeset posto u odnosu na 2019. godinu.

Slično je i u drugim pokrajinama, piše dpa. Samo u glavnom gradu Berlinu je, prema policijskim podacima, 2022. godine bilo 2.344 slučajeva nanošenja telesnih povreda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane da interveniraju u školama.

Ubistva su još uvijek rijetka. Jedno se dogodilo u januaru u gimnaziji nadomak Heidelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju.

Složeni razlozi

Prema Ministarstvu obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. U odgovoru Ministarstva navode se „deficiti samokontrole“, „manjak samopouzdanja“, ali i iskustvo porodičnog nasilja.

Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama također mogu doprinijeti agresiji.

„Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije“, kaže i Sven Winkler, prvi čovjek Udruženja školskih direktora Njemačke. Najčešće su, kaže, to noževi i „lažno“ vatreno oružje, ono koje vjerno oponaša pravo.

Kako je naveo Winkler, teško je reći da li djeca i omladina imaju oružje sa sobom jer su spremni na nasilje ili jer su uplašeni pa misle da moraju biti spremni za samoobranu.

Ali, neki stručnjaci kažu da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Scheitenhauer nedavno je u razgovoru za Špigel upozorio da se brojke posmatraju pogrešno.

Prema njegovim riječima, danas je manje nasilja u školskim dvorištima nego prije dvadesetak godina, ali se o njima češće izvještava u medijima.

Neki angažuju obezbjeđenje

Sindikat obrazovanja i nauke traži da se pojača socijalni rad u školama. „Dramatični manjak nastavnika i premali broj socijalnih radnika pri školama vode tome da je prevencija na licu mjesta vrlo ograničena“, rekla je šefica tog sindikata Anja Bensinger-Stolze.

Neke škole već su uvele privatno obezbjeđenje, poput jedne škole u Bremerhafenu nadomak Bremena. Kako su tamo naveli, školarci su često razbijali prozore, vrijeđali druge učenike i nastavnike ili im prijetili. Skoro svakodnevno su se po dvorištu škole vrzmali tipovi koji nemaju šta tu da traže.

„Stanje prošle jeseni bilo je vrlo nemirno", rekla je jedna portparolka škole. „Uz stražare se opet sve smirilo."

kt/hh/mr/nr (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu