Novinarstvo je opasan posao na Balkanu
30. septembar 2019Protest novinara upriličen je ovog ponedjeljka (30.9.2019) u Sarajevu nakon što su dvojica nasilnika nedavno prisilili redakciju portala Radio Sarajevo da povuče vijest o procesuiranju njihovog prijatelja osumnjičenog za posjedovanje narkotika. Policija je brzo reagirala, napadači su uhapšeni, ali ostaje ubjeđenje da je biti novinar u BiH i regiji danas „jako opasno“. Član uredničkog kolegija portala Radio Sarajevo Faruk Vele navodi i brojne primjere koji to potvrđuju.
„Imate slučaj kolege Nevresa Dedića iz Mostara kojeg je lokalni kriminalac davio pred predstavnicima policije, a policajci kasnije na sudu nisu to htjeli posvjedočiti", kaže Vele. Pominje i napad lokalnih kriminalaca na novinarku Melihu Smajkić takođe iz Mostara. "Policija također nije reagirala na licu mjesta, a jedan policajac je na društvenim mrežama pisao kako su novinari zaslužili da ih se tuče! Šta tek reći za Šteficu Galić i kolegu Amera Bahtijara koji su godinama na meti nacionalističkih i kriminalnih krugova", kaže Vele.
Podrška i Gordani Katani
Vele pozdravlja brzu reakciju policije u slučaju napada na Radio Sarajevo i nada se da će nadležni sud poslati jasnu poruku da društvo neće tolerisati ugrožavanje medijskih sloboda. Međutim, napominje da se kroz pravosudne institucije tek oko 27 posto krivičnih djela prema novinarima riješi u korist novinara.
Dugogodišnja novinarka Slobodne Bosne, stručna savjetnica u Direkciji za evropske integracije BiH Suzana Mijatović, kaže kako se na osnovu poređenja podataka o broju napada na novinare u BiH sa brojem procesuiranih počinitelja, odnosno osuđujućih presuda, čini da pravni sistem „gotovo stimulira“ nasilnike koji prijete ili fizički nasrću na novinare u BiH.
„Nažalost, posljednji slučaj napada na novinare portala Radio Sarajevo i sudska odluka da se napadači puste kako bi se branili sa slobode, još je jedna potvrda selektivne primjene zakona kada su posrijedi novinari i sloboda izražavanja. Uistinu je teško povjerovati da bi ista sudska odluka bila donesena da su nasilnici, umjesto novinara, napali nekoga od sudaca, tužitelja ili političara na vlasti“, kaže Suzana Mijatović.
Novinari su danas ispred Parlamenta BiH izrazili i podršku novinarki Gordani Katani iz Banjaluke koja je bila pod snažnim pritiscima zbog stavova koje je na račun nekih vladajućih političara iznosila na svom privatnom Facebook profilu.
„Potrebna zakonska rješenja"
Kada je riječ o stvaranju povoljnijeg ambijenta za profesionalan rad medijskih radnika, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a, Damir Smital kaže da su potrebne zakonske izmjene kako bi se napadi na medijske radnike prilikom obavljanja posla tretirali kao napadi na službena lica.
„Sa ovakvim zakonskim rješenjima bi se sa jedne strane uvele strože sankcije za napadače i time ih se pokušalo odvratiti od činjenja kaznenog djela, a sa druge strane uveo bi se red u printane i online medije koji vrlo često, koristeći se politikom 'za klik više', ne služe na čast novinarskoj profesiji, koja bi zbog svoje društvene odgovornosti trebala biti zaštićena kao što su zaštićene druge društveno odgovorne profesije - policajci, tužioci, sudije, itd.", kaže Smital.
Smital naglašava da je saradnja između regionalnih organizacija poželjna, ali je upitno da li je i u kojoj mjeri ostvariva. „Mišljenja sam da bi se trebao naći način za okupljanje medijskih sindikata iz regiona, kroz neku koordinaciju ili savjetodavno tijelo, koje bi služilo za razmjenu iskustava i međusobnu podršku u slučajevima napada na medijske radnike."
Otvoren „lov na novinare"
Kolege iz Radio Sarajeva podržao je Sindikat novinara Hrvatske. I predsjednica Sindikata Maja Sever kaže da saradnju među novinarima u regionu trebalo ojačati. „Smatram da se trebamo bolje povezati, više zajedno raditi na jačanju i obrani novinara i struke. Srećom, kod nas nema takvih primjera kao u Radio Sarajevu. Ali naše novinare privode, prijete im i fizički, na njih nasrću. Raste trend okrivljavanja novinara za sve. Nikako da ljudi shvate da novinari nisu uzrok nego prenositelji informacija, koliko god one nekome bile neugodne", kaže Maja Sever.
Programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić kaže da je ono što se dogodilo u Sarajevu jezivo, ali i očekivano, jer je u regiji odavno otvoren „lov na novinare". „Govorim o novinarima, jer oni su na meti, a ne o tabloidnim manipulantima, koji se, naročito u Srbiji, smišljeno i u korist izvršne vlasti lažno predstavljaju kao novinari", kaže Gruhonjić. S druge strane, dodaje da i ono malo preostalih odgovornih medija „kao da su zauzeti borbom za preživljavanje, i kao da nije jasno da će nas, ovako razbijene na ostrva, podaviti u mraku, jednog po jednog, nadam se ne i bukvalno“.
Dinko Gruhonjić: „Nije dovolja borba na nacionalnom nivou“
On podsjeća da za nacionalističke političare, kriminalce i tajkune Jugoslavija nikada nije prestala da postoji. „Oni između sebe izvanredno sarađuju, što se za nas ne bi moglo reći. Ali, možda ćemo se jednog dana opametiti i shvatiti da je problem prekogranični i regionalni i da nije dovoljna borba na 'nacionalnom' nivou“, upozorava Gruhonjić.
U međuvremenu je pokrenut i projekat „Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu". Inicijatori su novinarska udruženja i sindikati iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Krajnji cilj je, kako se navodi, omogućavanje pravnog i društvenog ambijenta koji bi trebali osigurati pluralizam medija u regionu.