Novinarstvo i sloboda štampe poslije pandemije

Pandemija korone oblikovala je početak ovogodišnjeg Global Media Foruma (GMF), koji je u ponedjeljak otvoren hibridno – djelimično u zgradi DW, domaćina u Bonu, djelimično virtuelno.

- pročitajte još: Global Media Forum: Suzbiti dezinformacije i populizam

Kancelarka Angela Merkel (CDU) poslala je video-poruku učesnicima dvodnevnog događaja iz više od 120 zemalja – s pogledom unaprijed, u digitalnu budućnost medija širom svijeta:

„U demokratskim društvima u kojima smo otvoreni za novi razvoj događaja, moramo uvijek iznova pažljivo razmatrati šta sloboda znači za nas konkretno i kako štitimo slobodu i osnovna prava".

Novinari progonjeni u Evropi

Koliko je sloboda štampe pod pritiskom i u Evropi, jasno je rekao generalni direktor DW Peter Limburg koristeći primjer suzbijanja slobode izražavanja u bjeloruskoj diktaturi Aleksandra Lukašenka.

„Ovo što se dešava u Bjelorusiji je sramota za Evropu i to ne bi bilo moguće bez masovne podrške ruske vlade. Kao i sve autokrate, Lukašenko i Putin žele štampu koja ih uvijek hvali."

Ali to, kaže Limburg, nije slobodno novinarstvo, već čista propaganda.

Jedna od učesnica ovogodišnjeg GMF je beloruska opoziciona političarka Svetlana Tihanovska, koja od lažirnih izbora živi u susjednoj Litvaniji.

Jedan od govornika je profesor Timoti Snajder sa američkog univerziteta Jejl, koji u svojim istraživanjima osvjetljava autokratski razvoj u istočnoj Evropi.

Razmjena između sjevera i juga

Direktor DW Limburg ponovo je skrenuo pažnju na slučaj bjeloruskog novinara Aleksandra Burakova, koji je za DW izvještavao o sudskom procesu i potom osuđen na 20 dana zatvora.

„Kada je riječ o slobodi štampe i slobodi izražavanja, moramo da zauzmemo jasan stav širom svijeta", rekao je Limburg. Razmjena između visokoindustrijalizovanih zemalja svijeta i globalnog juga mora se još više intenzivirati – kao pouka iz pandemije, rekao je Limburg.

On je pozvao ljude iz čitavog svijeta koji rade u medijima da nakon pandemije više rade na „novinarstvu orijentisanom na rješenja" – i da to čine „zajedno". To je ono što korisnici očekuju od novinara danas u digitalnom svijetu.

- pročitajte još: Novinarka Tobore Ovourie: "Uradila bih to ponovo"

- pročitajte još: Tobore Ovorije: Istraživanje u raljama mafije, makroa, trgovaca ljudima i organima

Ovogodišnja „Nagrada za slobodu govora" Dojče velea pripala je novinarki iz Nigerije. 33-godišnja Tobore Ovuorie otkrila je trag trgovaca ljudima koji žene iz Nigerije prisiljavaju na prostituciju – i u Evropi. Istraživala je mjesecima, djelimično rizikujući svoj život. Poslije njenih publikacija, nigerijske vlasti započele su istrage protiv počinilaca.

Slobodne informacije u pandemiji

Da je pandemija korone za godinu i po dana možda već promijenila medije više nego što su mnogi ranije mogli da zamisle, pokazuju i izjave dvoje kandidata za kancelara na početku GMF.

Pandemija, „koja nas je iznenadila i jasno stavila do znanja koliko je povezan ovaj svet", pokazuje važnost temeljnog istraživačkog novinarstva, rekao je premijer Severne Rajne-Vestfalije i kandidat za kancelara CDU/CSU Armin Lašet. „Kada se virus proširi može da pogodi ljude širom svijeta."

Za to je potreban globalni odgovor. „Nije dovoljno da se bogate zemlje na sjeveru vakcinišu, dok veliki dio svijeta nema vakcinu".

Lašet je pozdravio odluku samita G7 da vakcine učine dostupnim svijetu. Šefovi država i vlada nekadašnjih sedam najvećih industrijskih država na svijetu dogovorili su se o isporuci milijarde doza vakcina za najsiromašnije zemlje svijeta.

Svjetska zdravstvena organizacija polazi od toga da je do kraja 2022. godine potrebno jedanaest milijardi doza. Kopredsjedavajuća Zelenih i kandidatkinja za kancelarku Analena Berbok izjavila je u prethodno objavljenoj izjavi za GMF da su „sloboda izražavanja i sloboda štampe bili pod pritiskom već duže vrijeme i prije izbijanja pandemije koronavirusa", ali da je pandemija „pojačala represivne tendencije širom svijeta".

Budućnost: konstruktivno novinarstvo

Prvi diskusioni forum u ponedjeljak jasno je pokazao kako može izgledati novinarstvo nakon pandemije.

Harvardski profesor Stiven Pinker izrekao je bolnu istinu: u današnjem svijetu brzih digitalnih informacija, mediji se suviše često rukovode udarnim vijestima, brzim vijestima o nesrećama i izbijanju kriza. To ima posljedice po psihu mnogih korisnika medija, rekao je taj istraživač kognitivnosti. Osim toga, time se stvara pogrešna slika o stvarnosti, zapostavlja ono pozitivno u svijetu.

„Trebao bi da budemo mnogo svjesniji trendova u statističkom kontekstu", rekao je Pinker. Dakle, siromaštvo u svijetu se masovno smanjilo u posljednjih 200 godina.

Dok je 90 odsto čovječanstva nekada živjelo u krajnjem siromaštvu, danas je to devet procenata. Čak i ako je 700 miliona pogođenih ljudi i dalje previše – da bismo mogli da im pomognemo, moramo se usredsrediti na pozitivan razvoj. Slično je sa mrtvima u ratovima: tokom oba svjetska rata ili u drugoj polovini 20. vijeka tokom ratova u Iraku ili u Vijetnamu. Povećani životni vijek od preko 80 godina u Evropi i Sjevernoj Americi takođe je pozitivan razvoj koji se mora staviti u kontekst trenutnih kriza.