Novinari u BiH: Postoji li svjetlo na kraju tunela?
28. januar 2018Stradanje trojice novinara talijanske nacionalne televizije RAI, Marija Luchetta, Darija D'Angelo i Alessandra Ota na današnji dan prije 24 godine bila je i povod debate o novinarskim slobodama kao i slobodi informiranja u BiH, organizirane od strane veleposlanstva Republike Italije u BiH i Misije OSCE-a u BiH, ali na kojoj nisu nazočili predstavnici Grada Mostara.
'Udruženi zločinački pothvat' protiv novinara
Talijanski novinari život su izgubili od granate 28. siječnja 1994. u Mostaru. Sudeći po riječima i zaključcima predstavnika novinarskih udruženja, ali i međunarodnih organizacija u BiH - na novinare se danas u BiH jedino - ne puca. Trpe mnoge pritiske, a predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković, spomenuo je i "udruženi zločinački pothvat" protiv bh. novinara.
Pročitajte i: Borka Rudić: Preživjeli smo rat, ali ne znam hoćemo li preživjeti mir
"To je linija poslodavac - politika, izvršna vlast - pravosuđe. Posljednja istraživanja govore da smo na 66. mjestu po slobodi medija u svijetu, a 2006. smo bili na 30. mjestu. Vlast se u kršenju medijskih sloboda toliko izvještila da imamo na sceni kombinaciju od političkih, fizičkih, financijskih pritisaka do onoga što zovemo 'udruženi zločinački pothvat', a to je linija poslodavac-političko-izvršna vlast-pravosuđe", kazao je Divković.
Pri tom se kritički osvrnuo posebno na pravosuđe, slikovito ocjenjujući kako se prakticiraju "najcrnje metode iz doba Kraljevine Jugoslavije" i navodeći primjer samo jedne od tužbi prema novinaru gdje sudac traži ispunjavanje principa "druge strane" u novinarskom intervjuu!?
Pročitajte i: Ugrožena sloboda i nezavisnost novinara na Zapadnom Balkanu
Najveća prijetnja korumpiranim političarima
"Imamo oko 200 tužbi protiv kolega novinara u kojima su najčešći tužitelji vršitelji političke vlasti, predsjednici entiteta, ministri, bivši predsjednici Vijeća ministara, ministri vanjskih poslova...i što je najgore, najčešće su to tužbe za duševne boli. Kada vidim odštetne zahtjeve i već gotove presude, zaključim da su medijske slobode vrlo niske, a da su nam zapravo vršitelji političkih i izvršnih dužnosti u BiH vrlo labilne osobe i da ovom državom, zapravo, vladaju psihološki nestabilne osobe. Naime, njima su novinari izgleda jedina i najveća prijetnja u njihovom bezakonju i korumpiranosti", zaključuje ovaj dugogodišnji novinar.
Optimističnije riječi u stanju po pitanju slobode medija i informiranja, nema ni Mladen Bošnjak iz Društva novinara BiH.
Pročitajte i: Mediji u vrijeme predizborne kampanje
"Radimo u neslobodnim redakcijama, živimo u neslobodnim gradovima i državi. Kakva medijska sloboda i kakva sloboda izvješćivanja? Jedna egzistencijalna tjeskoba i neizvjesnost natjerala je novinare da budu sluge svoga gazde i eventualno oglašivača. Ova tema je do kraja ogoljena u zadnjih 25 godina", smatra Bošnjak.
Steže se obruč oko novinarskih sloboda
On navodi i jedan paradoks, ističući kako je sloboda medija bila na višem stupnju nakon rata, prije 25 godina, nego što je to danas. "Međutim, kako odmičemo, sve se više steže obruč oko novinarskih sloboda tako da nisu svedene samo na minimum nego apsolutnu nulu i o tome razgovarati u BiH nema više smisla jer to je jedna čista iluzija i utopija koja s ovih prostora nikada neće izaći", njegov je pesimističan zaključak.
No, na debati je sudjelovao i Walter Skerki sa talijanske televizije RAI i dugogodišnji izvjestitelj iz zemalja bivše Jugoslavije. Uspoređujući stanje novinarskih sloboda u njegovoj domovini Italiji s BiH, ovaj novinar je kazao:"I u Italiji novinarima je ugrožen život i znatan broj njih svoje zadatke obavljaju pod policijskom zaštitom i to je realnost s kojom se suočavaju", kazao je on.
Pročitajte i: Pristrasnost medija u BiH - problem na putu ka EU
Novinarke najčešće meta govora mržnje
No, posebno se osvrnuo i na govor mržnje u komentarima na društvenim mrežama i internet stranicama. Posebice kada je riječ o ženama - novinarkama.
"Govor mržnje je naša patologija proizišla iz nesmetanog pristupa društvenim mrežama. Naše ženske kolegice su češće žrtve tih komentara i nasilničkih prijetnji, a tako je i u BiH. Međutim, unatoč svemu, budite optimisti jer ipak ima više nade nego što se to sada čini i vidi se svjetlo u tunelu", poručio je ovaj talijanski novinar svojim kolegama u BiH.
Da je sve prisutniji jezik mržnje u javnom diskursu kazala je i Željka Šulc, glasnogovornica misije OSCE-a u BiH. Ona, između ostalog, podsjeća da su bh. parlamentarci izglasali da se jezik mržnje karakterizira kao kaznena odgovornost, ali nije propustila podsjetiti da je BiH među prvima u regiji po zakonskim okvirima na ovom polju, no da je problem u njihovoj primjeni.
Bio rat ili mir - napadi na novinare česti
Čini se da međunarodni predstavnici u BiH prepoznaju dugogodišnje probleme novinarske branše, ali i razine slobode medija i informiranja. Stoga najavljuju i aktivniji angažman.
Povećan broj prijetnji, problemi u financiranju javnih medija, kvaliteti izvješćivanja, nedostatku istraživačkog novinarstva, transparentnosti ali i novinarske pismenosti, to su sve problemi na kojima će se misija OSCE-a raditi tijekom sljedećih mjeseci. Tako obećava šef misije OSCE-a u BiH Bruce Berton.
"Bilo da je doba mira ili doba rata, čini se da je u ovoj državi napad na novinare prilično čest. Sloboda novinara i sloboda medija je ključ funkcionalnosti svakog društva i o tome puno govoriti u sljedećim mjesecima. Napadi na novinare ne mogu se tolerirati, a također ćemo raditi i na pitanju medijske pismenosti u BiH, financiranju javnih emitera i sve u cilju promoviranja važnosti slobode medija", zaključuje Berton.
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android