Novi početak za Sofiju i Skoplje?

Glasanje u skopskom parlamentu odugovlačilo se preko noći i završeno je tijesnim rezultatom: sa 62 od 120 glasova Dimitar Kovačevski je u ponedjeljak (17.1.) izabran za novog premijera Sjeverne Makedonije. „Dosadašnji zamjenik ministra finansija mnogima je nepoznat, ali se smatra staloženim političarem – i stoga je bio pravi izbor za svoju stranku, socijaldemokratski SDSM", piše berlinski Tagescajtung.

Glasanju je prethodila višemjesečna kriza: prethodni premijer Zoran Zaev podnio je ostavku – nakon što je SDSM u oktobru pretrpio velike gubitke na lokalnim izborima – i preporučio Kovačevskog za svog nasljednika.

„Kovačevskog i njegov djelimično novoimenovani kabinet, koji se sastoji od dvanaest ministara iz SDSM i šest, odnosno tri iz albanskih partija DUI i Alternativa, očekuje veliki posao", piše njemački list. „Prije svega, važno je prevazići energetsku krizu i obezbijediti životni standard, rekao je Kovačevski u svom inauguracionom govoru. Zbog visokih cijena energenata, postoji rizik da mnogi ljudi u narednim zimskim mjesecima ostanu bez grijanja i struje. Kovačevski je najavio hitnu pomoć od 130 miliona evra. Kao dalje prioritete svog mandata naveo je suočavanje s pandemijom korone, kao i ekonomske reforme."

-pročitajte još:  Šta Bugari u stvari hoće od Makedonaca?

Tagescajtung ističe da „Kovačevski želi i da unaprijedi odnose sa Bugarskom. Susjedna država blokira početak pregovora o pristupanju EU, što je odavno trebalo da počne. Riječ je o sporu o jeziku i kulturi Sjeverne Makedonije. Spisak zahtjeva će vjerovatno biti problem u utorak kada bugarski premijer Kiril Petkov bude u Skoplju. I Petkov je na funkciji tek nekoliko nedjelja i najavio je da će ponovo otvoriti pitanje odnosa sa Sjevernom Makedonijom."

Remont u Skoplju

Povodom posjete bugarskog premijera Sjevernoj Makedniji, list Frankfurter algemajne cajtung konstatuje da se tu radi o budućnosti proširenja EU i podsjeća na istoriju tog procesa i na to da šest zemalja (Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) kao svoj glavni spoljnopoltički cilj ima „punopravno članstvo u EU", uprkos tome što je „proširenje zamrznuto, iz dobrih razloga."

List iz Frankfurta ukazuje da „nijedna od tih šest zemalja nije ispunila veće i bolnije preduslove" od Sjeverne Makedonije – radi se sporu oko imena sa Grčkom. „Ali tek što je Atina skinula veto, zemlja je ponovo blokirana: sada Bugarska sprječava Sjevernu Makedoniju da započne pregovore o pridruživanju sa EU nizom navodno istorijski zasnovanih zahtjeva. Na primjer, Sjevernoj Makedoniji više ne bi bilo dozvoljeno da bugarsku okupaciju zemlje tokom Drugog svjetskog rata naziva okupacijom, morala bi da prizna bugarske korijene makedonskog jezika i da u preambuli ustava navede postojanje bugarske manjine. Takvi zahtjevi Sofije nisu novina, ali su do sada u Evropi bili jedva primjećeni, jer su bili u sjenci grčkog stava prema Makedoniji, koji je djelovao još apsurdnije."

„Sada Kiril Petkov i Dimitar Kovačevski žele da u Skoplju istraže da li je moguć novi početak. Ako im to pođe za rukom, politika proširenja EU bi barem formalno mogla da bude izvučena iz sadašnjeg ćorsokaka."

„Destruktivne sile“

O bugarskom premijeru njemački list piše da je „Petkov diplomac Harvarda koji je u politiku došao iz biznisa i koji želi da svoju zemlju vodi u evrozonu", te da se „ne smatra bugarskim nacionalistom".

„U intervjuu za bugarsku novinsku agenciju MIA povodom putovanja u Skoplje, on je bio izrazito pragmatičan. Ne radi se o novim deklaracijama, već o rješavanju pitanja koja se tiču svakodnevnice ljudi u obje zemlje, rekao je. Glavni fokus trebalo bi da bude na infrastrukturi. Skoplje i Sofija nisu direktno povezani ni auto-putem, niti prugom. Nema ni avionskih linija. To bi trebalo da se promijeni", prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

„Ali, iako se smatra da je Petkov pragmatičar, nije izvjesno da će njegovi razgovori u Skoplju biti uvod u preuređenje odnosa." Njemački list to objašnjava ovako: „Šef bugarske vlade mora da pokaže mnogo obzira" prema, kako ih on u intervjuu naziva „destruktivnim silama", koje „djeluju u obje države protivno duhu dobrosusjedskih odnosa".

„Pojedini posmatrači nisu sigurni u kojoj mjeri Petkov zapravo želi ili je u stanju da se distancira od takvih destruktivnih sila. Bugarski istoričar Rosen Milev, koji oštro kritikuje nacionalistički odnos Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji, skreće pažnju na kontradikciju. Iako Petkov, u skladu s nacionalističkim konsenzusom u Sofiji, zahtijeva da se u ustavu susjedne države prizna postojanje bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji, on odbija da govori o pitanju makedonske manjine u Bugarskoj. Ali s takvim pragmatičnim stavovima Milev je u svojoj zemlji u manjini, a to bi bio i Petkov – da je uopšte htio da ih zastupa", zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.

Priredila Dijana Roščić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.