Novi početak transatlanskih odnosa sa Bidenom?
19. januar 2021
Ako ovih sedmica pratite šta se dešava u političkom Berlinu, doslovno ćete osjetiti miris nade. Budući da je američki narod na izborima u novembru smijenio Donalda Trumpa, most preko Atlantika opet je, čini se, prohodan, a vrata multilateralne saradnje ponovo otvorena. No, ako za mišljenje pitate koordinatora njemačke vlade za transatlanske odnose Petera Beyera (CDU), mogućnosti i šanse- u američkom smislu - nisu neograničene: „Problemi neće nestati automatski. Ali, velike su šanse da sada razgovaramo konstruktivno i s poštovanjem i pregovaramo imajući u vidu rješenje."
Ovu ocjenu dijeli i Thomas Kleine-Brockhoff, potpredsjednik neovisne američke fondacije za promicanje transatlantske saradnje German Marshall Fund of the United States (GMF). „Nacionalistu (Trumpa) je zamijenio internacionalista (Biden)." Ali to ne znači da se vrijeme može vratiti unazad. "Nastala praznina u povjerenju ne popunjava se jednostavnim: We are back' ('Vratili smo se').
U transatlantskim odnosima mora se mnogo toga obnoviti i ponovo izgraditi. Joe Biden je najavio da će se SAD ponovo pridružiti Pariškom klimatskom sporazumu. On želi i da svoju zemlju vrati u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). Čak će povući odluku o povlačenju američkih trupa iz Njemačke, koju je Donald Trump najavio prošle godine. Za Evropljane su trgovinska pitanja posebno važna. O njima bi trebalo ponovo razgovarati. Ulog je veliki: na SAD i EU zajedno otpada preko 30% svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
- pročitajte i ovo: Komentar: I šta sad, Ameriko?
"Kaznene carine moraju biti ukinute"
Djela umjesto riječi mogla bi ponovno popuniti prazninu i deficite po pitanju povjerenja, smatra Peter Beyer. „Evropljanima se savjetuje da naprave paket ekonomski relevantnih tema, koji uključuje zahtjev SAD-u za ukidanjem kaznenih carina." Beyer prvenstveno govori o carinama na uvoz aluminijuma i čelika, koje su posljednjih godina teško pogodile Njemačku i Evropu. S tim u vezi je, kako ističe Beyer, nedostatak hrabrosti i rezolutnosti pogrešan put. Potreban je „transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini na širokoj bazi, koji će osigurati naš relativni prosperitet u budućnosti".
Po tom pitanju je ekspert za transatlanska pitanja i bivši novinar Kleine-Brockhoff suzdržaniji. On također smatra da bi se novim i opsežnim trgovinskim sporazumom poslao važan signal, ali politička realnost u SAD-u je takva da se to teško može realizirati: „Joe Biden je pod pritiskom da to ne učini, posebno onim koji dolazi od lijevog krila njegove stranke i preko sindikata. "Oni od njega očekuju da vodi takvu ekonomsku politiku, koja nužno ne podržava slobodnu trgovinu. "Čovjek se ne bi trebao stavljati pod pritisak tamo gdje ne može ništa dati."
Kada se radi o ponovnom sklapanju velikog trgovinskog sporazuma, poput Transatlantskog sporazuma o trgovini i ulaganjima (TTIP), koji je propao Trumpovim dolaskom na mjesto američkog predsjednika 2017. godine, i u Njemačkoj vjetar duva u suprotnom smjeru. Velika većina Nijemaca ne doživljava SAD kao partnera kada je riječ o zaštiti međunarodne slobodne trgovine. Manji forumi i vijeća mogli bi postati alternativa u sljedećih nekoliko godina kako bi se pronašli zajednički standardi. Primjer za to je Joint Trade and Technology Council", („Zajedničko vijeće za trgovinu i tehnologiju"), čiji je rad EU predložila u decembru.
- pročitajte i ovo: Vlada Joea Bidena - znak nade
Kamen spoticanja: Sjeverni tok 2
I drugi problemi ostaju, uprkos dolaska Joea Bidena. Jedna stvar posebno ima gorak okus za američki Kongres: gasovod Sjeverni tok 2, koji treba povezati Rusiju i Njemačku. Kongres je stoga uveo nadstranačku mjeru: eksteritorijalne sankcije protiv gradnje ovog gasovoda. Peter Beyer kaže kako je "rasprava potpuno pretjerana kao i da postoje mnogo važnija transatlantska pitanja, poput trgovine, sigurnosti, digitalizacije i zdravstvenih pitanja, posebno u doba pandemije."
Kleine-Brockhoff na to gleda potpuno drugačije. „Sjeverni tok 2 (Nordstream 2) je velika strateška pogrešna procjena SR Njemačke". On šteti ne samo Amerikancima, već posebno istočnim Evropljanima - važnim saveznicima u Evropi. Kleine-Brockhoff predlaže osnivanje Istočnoevropske inicijative za energetsku sigurnost, za život „sa i nakon uvođenja Sjevernog toka 2".
No, bez obzira koliko duboko mogu udahnuti, jedna tema kod oba saveznika izaziva nedostatak zraka: Kina. Suočavanje s usponom ove zemlje bit će test za transatlantske odnose u narednih nekoliko godina. Amerikancima je jasno da mora doći do "razdvajanja",od Kine. Ali, iako EU Kinu vidi kao "sistemskog rivala", ovaj savez, a posebno Njemačka, daleko je od prekida trgovinskih odnosa s Kinom. Njemački izvoz u Kinu je od 2019. do 2020. godine još jednom povećan za 14 posto.
Mora se iznaći zajednička politička linija. Potpredsjednik GMF-a smatra da je moguća kombinacija postavljanja granica i saradnje s Kinom. Deal bi glasio da se SAD odmaknu od svoje „ideologije razdvajanja" a Evropljani ozbiljnije uzmu američku zabrinutost za sigurnost i tehnologiju - na primjer kada je u pitanju širenje 5G mreže. Dugo očekivana reforma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) također bi bila prekretnica u stavljanju Kine pod kontrolu kada se radi o trgovinskim pitanjima.
Težnja ka zajedništvu, zasnovana na razumijevanju da je Americi potrebna Evropa i obrnuto, nadahnjuje mnoge pobornike transatlantskih odnosa u Berlinu. Da ovo zajedništvo mora biti nadstranačko - kako u Njemačkoj tako i u SAD-u - slažu se oba stručnjaka. Joe Biden bi stoga stalno trebao praviti ponude Republikancima. Američki predsjednik ima malo vremena. Sljedeće godine se u SAD održavaju tzv. midterm-izbori. Do tada će biti jasno koliko toga se može provesti tokom njegovog mandata.