Novi Pazar: „Neko ih je svjesno prikačio na visoki napon“

Julsko sunce prži novopazarske ulice. Između dvije zlatare s velikim staklenim izlozima su gotovo neprimjetna drvena vrata. Tu je upravo ušao veliki broj muškaraca. Iznad vrata piše: „Hasan Čelebi Arap džamija“. Vrijeme je džume. Zvuk ezana sa minareta širi se starom novopazarskom čaršijom.

Novi Pazar je prethodnih dana bio glavna vijest u Srbijii regionu. Zbog jednog mještanina koji je ubijen nakon napada na pripadnika žandarmerije ispred ambasade Izraela u Beogradu, nedelju dana je u cijeloj Srbiji na snazi bio tzv. crveni nivo bezbjednosnih prijetnji od terorizma.

„To nije pravi vjernik"

Bez obzira na to, život u Novom Pazaru protiče uobičajeno mirno. Ulice su pune, kafići i trgovi takođe. Po izlasku iz džamije, vjernici se obuvaju i užurbano odlaze. Pitamo ih kako se osjećaju nakon što je jedan pripadnik vehabija iz Novog Pazara u ime islama pokušao da izvede teroristički napad u Beogradu 29. juna.

„To nije pravi vjernik", odgovara jedan čovjek koji je upravo izašao iz džamije. „Ko god čovjeka hoće da povrijedi, taj nije vjernik, taj nije dobar musliman, ni vjernik.“

U pješačkoj zoni u centru grada mještani uglavnom ne žele da pričaju s novinarima. Među onima koji su ipak zastali nema nijedne žene. Na pitanje da li se osjećaju loše zbog bačene sjenke na njihov grad i njihovu vjeru, odgovaraju ovako:

„Nije dobro, ne miriše na dobro. Ovo je najveća greška“, kaže Hajriz Osmanlić. „Da li je to neko njega nagovorio, kako se to desilo, to jedini Bog zna. Da je normalan, ne bi to uradio. Ja sam se potresao, mnogo mi je krivo. Sad će ljudi da imaju drugačije mišljenje o nama. Zbog jedne osobe će stradati veliki broj ljudi. To je najveći problem.“

„Ma za nas nema problema, to se desilo tamo, to su incidenti", kaže Mithad Kruševljanin. „Ne mislim da je to nešto organizovano, to je napravio pojedinac, zločin nad nedužnim policajcem koji je radio svoj posao.“

„Konvertit-terorizam"

Rešad Plojović, zamjenik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija beogradski za DW kaže da su i javnost u Srbiji, a posebno muslimani, bili iznenađeni aktom nasilja koji je, kako naglašava, nazvan pravim imenom – terorizam. Osim što su javno osudili napad na pripadnika žandarmerije, tražili su, kaže i da se otkrije ko su nalogodavci, ko je planirao taj teroristički čin i za čije interese je on izveden.

„Činjenica da se to vezuje za islam i muslimane u ovoj državi govori da on najviše štete nanosi muslimanima u ovoj državi. A to znači da sigurno ovaj teroristički akt nije nešto što je proizvedeno planirano ili urađeno u interesu muslimana u Srbiji. Najveću štetu od ovog čina ima i država Srbija i svi njeni građani. Zato nalogodavce, planere i naručioce tog čina treba tražiti, kako izvan islamske zajednice, tako, slobodno mogu da kažem, i izvan granica Republike Srbije“, smatra Rešad Plojović.

Muftija taj vid nasilja naziva „konvertit-terorizam", jer je počinilac tog akta iz hrišćanstva prešao u islam. „Ne znamo gdje, kako i kod koga je učio o islamu, ali akte nasilja, terorizma u ime islama danas čine i oni muslimani koji su konvertirali iz nevjerstva u vjeru. Bili su po imenu muslimani, ali daleko od svoje vjere. I onda su prosto napravili jedan radikalan zaokret u svom životu i, što bi rekli, oni su ’prikačeni na visoki napon’. A neko ih je svjesno prikačio na visoki napon. Oni su postali pogodna meta za manipulaciju svjetskih, poznatih, velikih, uticajnih centara moći koji žele na taj način da ostvare uticaj“, ocjenjuje Plojović.

Potencijal za ekstremizam

Za analitičara iz Novog Pazara, Tea Taraniša, događaj u Beogradu je nestandardni slučaj radikalizacije jednog mladog čovjeka koji je došao sa strane, ali je uspio da se indoktrinira upravo u Novom Pazaru – toliko da bude spreman na ovakvu akciju. I to da se, kaže, indoktrinira od pojedinaca koji deluju izvan kontrole islamskih zajednica.

Taraniš problem uočava i u islamskoj zajednici: „Postoje dvije islamske zajednice (u Srbiji) i one se duži niz godina bave prije svega političkim pitanjima, a istovremeno se i politika bavi objema islamskim zajednicama. One zato propuštaju da se bave vjernicima na taj način što mi sada imamo neke pojedince izvan islamskih zajednica koji ostvaruju svoj uticaj“, kaže Taraniš.

Ovaj događaj ispred izraelske ambasade, kako kaže, nije bio neočekivan, jer na Novi Pazar se skreće pažnja kao na mjesto gdje postoji potencijal za ekstremizam. „U samoj lokalnoj zajednici već duži niz godina postoji ta neka vrsta potencijala za ekstremizam. On je nekad otvoren i vidljiv, a nekad je tinjajući i nevidljiv“, kaže Taraniš za DW i dodaje: „Dovoljno je možda da imate pet ili deset ljudi koji slijede nekog pojedinca za koga smatraju da je autoritet i ta grupa može da napravi problem.“

Predvodi ih jedan „malo ekstremniji"

Taraniš ističe i da je u zadnjih desetak godina bilo mnogo pravoslavaca koji su u Novom Pazaru primili islam. To je na društvenim mrežama, kaksrbijao kaže, slavljeno, i takvi pojedinci su dobro prihvaćeni. Takođe dodaje da se na društvenim mrežama pojavljuju snimci iz okoline Novog Pazara gdje se u zoru, u vrijeme izlaska sunca i jutarnje molitve, okupljaju ljudi na proplancima, a predvodi ih jedan koji važi za, kako kaže Taraniš, „malo ekstremnijeg“.

„Ti ljudi su izvan islamske zajednice i tu i dalje ostaju", kaže sagovornik DW koji smatra da je takva pritajenost ekstremnijih pojedinaca veoma opasna. Taraniš objašnjava da su oni svoj rad preusmjerili kroz nevladin sektor i humanitarnu pomoć. „Kroz humanitarni rad oni su u stvari sada postali mejnstrim u zajednici i vi ne možete da im sada kažete: ’Ti si ekstreman’, kad ga vidite da svaki dan dijeli kese sa humanitarnom pomoći ljudima koji su siromašni.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu