Novi gastarbajteri u Njemačku dolaze sa Zapadnog Balkana

„Mnogi stanovnici zemalja na Zapadnom Balkanu smatraju da je posao u Njemačkoj jedini izlaz iz nezaposlenosti u njihovoj domovini. Podnosioci zahtjeva za vizu moraju čekati i po godinu dana na radnu vizu koju im izdaje njemačka ambasada", piše njemački list „Die Welt" i podsjeća da je broj izdatih radnih dozvola preko Zavoda za zapošljavanje za osam mjeseci ove godine povećan za 70 posto i iznosi 63.000. „Svaka treća radna dozvola za radnike iz tzv. trećih zemalja je izdata osobama iz zemalja Zapadnog Balkana. Među podnosiocima zahtjeva za radnu dozvolu skoro da nema visokokvalifikovanih radnika. Mnogi radnici rade kao pomoćnici."

List podsjeća da je državljanima Kosova ili BiH od 2016. godine olakšan pristup njemačkom tržištu rada, a razlog je taj što je na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine veliki broj tražilaca azila došao iz zemalja Zapadnog Balkana. „Berlin smatra da je model, koji se primjenjuje na zemlje Zapadnog Balkana, uspješan", piše pored ostalog u „Die Weltu". Autor također navodi da se zbog toga diskutuje da li se važeće pravilo za zemlje Zapadnog Balkana može primijenjivati kao model za druge regione kao što je zapadnoafrički. U analizi Fondacije Friedrich Ebert, bliskoj SPD, navodi se da pravila koja se primjenjuju na Zapadni Balkan u sebi kriju "potencijal za inovativnu politiku prema migrantima". Zakonodavac se ne mora samo odlučiti da li će se ta pravila primjenjivati i poslije 2020. godine, nego da li će se on proširiti i na druge tzv. treće države koje do sada od ovih pravila nisu profitirale.

„Nova pravila u sebi kriju i veliku količinu rizika. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada u Njemačku prije svega dolaze nekvalifikovani radnici. Najviše radnih dozvola je izdato osobama za rad u građevinarstvu. U prvoj polovini ove godine se polovina izdatih radnih dozvola odnosi na ovu branšu. Veliki broj zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola su podnijele osobe koje u Njemačkoj žele radile kao čistači, njegovatelji ili baštovani", navodi se između ostalog u listu „Die Welt".

„Nezavisnost" Katalonije

Njemačka štampa piše i o dešavanjima u španskoj pokrajini Kataloniji. 

„To što centralna vlada u Madridu nije posebno oduševljena težnjama bogatog regiona na sjeveroistoku zemlje da bude nezavistan je više nego razumljivo", smatra komentator lista „Nordwest-Zeitung" iz Oldenburga i dodaje da: nema „razumijevanja za brutalan način na koji je Rajoy postupio protiv pristalica referenduma. Policajci naoružani do zubi, upotreba palica i gumenih metaka na mirne birače: Ne, za tako nešto nema razumnog objašnjenja."

Ono što se jučer dogodilo na sjeveru Španije je najveća nesreća koja se mogla desiti demokratiji", piše „Reutlingen General-Anzeiger". „Za to su kriva oba protagonista. Krivica je malo veća kod konzervativnog premijera Rajoya jer on snosi odgovornost za cijelu zemlju. On je zakazao i prije referenduma u sporu sa Katalonijom. To što je sada još protiv građana koji su samo željeli glasati na referendumu upotrijebio pripadnike jedinice Guardia Civil samo pokazuje nedostatak političkog osjećaja."

„Na žalost ni u Madridu ni u Barceloni se ne čuju signali na osnovu kojih bi se mogao očekivati kraj ove eskalacije", piše „Mitteldeutsche Zeitung". To nije dobro ni za Kataloniju ni za Španiju. Nije to dobro ni za Evropu koja je do sada samo nijemo gledala na regionalne rasplamsale požare. To bi mogao biti podstrek za druge pokrete u Evropi koji teže za nezavisnššću kao što je španska Baskija ili francusko ostrvo Korzika", piše pored ostalog u listu „Mitteldeutsche Zeitung".