Novi gasovodi nisu rješenje

Bio je to svečani trenutak. U januaru 2020. Grčka, Izrael i Kipar su u Atini potpisali sporazum o izgradnji mediteranskog gasovoda Eastmed. Izrael će od 2025. podvodnim gasovodom dužine 1900 kilometara isporučivati ​​gas iz istočnog Sredozemlja u zapadnu Evropu. Italija je glavni kupac, a sve zemlje jugoistočne Evrope mogu profitirati od jeftinijeg snabdijevanja prirodnim gasom.

- pročitajte i ovo:  Ko bi mogao popuniti rusku prazninu u isporuci gasa?

Prilikom potpisivanja, tadašnji grčki ministar energetike Kostis Hatzidakis hvalio je ovaj gasovod nazivajući ga "mirovnim projektom" i ističući da on doprinosi energetskoj sigurnosti Evrope koju podržava i EU". Kiparski šef države Nikos Anastasiades čak je govorio o "istorijskom događaju". Domaćini nisu željeli precjenjivati potez predstavnika vlade Italije, koji su iznenadno otkazali sudjelovanje u potpisivanju sporazuma. Radost zbog buduće uloge Grčke kao energetskog čvorišta u istočnom Mediteranu nadjačala je sve sumnje.

Dvije godine kasnije radost je zamijenilo razočarenje. Sredstva za projekt još uvijek nisu osigurana. Prema izvještajima grčkih medija, SAD također savjetuje da se ne gradi novi gasovod, navodeći kaob razloge ekonomska uska grla i političke komplikacije u istočnom Sredozemlju. O tome je nedavno izvijestio briselski magazin Politico - i proglasio ovaj projekat "mrtvim".

- pročitajte i ovo:  Sjeverni tok 1 i 2 su simboli različitih epoha

Pogrešna očekivanja

Glasnogovornik grčke vlade Jannis Economou sada je izjavio da tržište mora u konačnici odlučiti ima li ekonomske računice za gradnju gasovoda. Međutim, Jorgos Kyrtsos, zastupnik u Evropskom parlamentu iz stranke Nova demokratija (ND), koja je na vlasti u Grčkoj, ne vjeruje da će privatni investitori uspjeti prikupiti potrebnih šest milijardi eura. "Nikad nisam vjerovao da će ovaj projekt biti ekonomski isplativ. Čak sumnjam u to i da su zemlje, uključene u projekat, ikad u to vjerovale", rekao je Kyrtsos za DW. Ni nedavne napetosti između Grčke i susjedne Turske nisu bile od pomoći za projekat, upozorava ovaj ekonomista. Jer: "Ako moćna regionalna sila poput Turske odustane od takvog projekta, onda tu nema računice."

Očekivanja zemalja uključenih u projekat gasovoda, da bi EU mogla finansirati odnosno izdvojiti većinu novca za njegovu gradnju, danas se također čine zastarjelima. EU želi smanjiti svoje emisije CO2 za 55 posto do 2030. godine. Stoga se ne odobravaju nova ulaganja u gasovode ili plinske elektrane. Između 2008. i 2019. zemlje članice EU subvencionirale su korištenje fosilnih goriva iz javnih sredstava i u te svrhe je izdvojeno više od 50 milijardi eura godišnje. To proizlazi iz najnovijeg izvještaja Evropskog revizorskog suda. Te subvencije "predstavljaju prepreku na putu prema klimatskim ciljevima", žale se revizori.

Kontroverze oko "Uredbe o taksonomiji"

Krajem 2021. godine predstavnici država članica EU-a uspjeli su dogovoriti nove propise za prekogranične energetske projekte. U skladu s tim, promicanje gasovoda EU fondovima više nije dopušteno. Međutim, iznimka se odnosi na buduće priključenje Kipra na evropsku plinsku mrežu. Znači li to da se Eastmed djelimično finansira na stražnja vrata? Situacija još uvijek nije jasna.

Inače, Evropska komisija također želi klasificirati prirodni plin kao ekološki prihvatljiv energent u svojoj takozvanoj "Uredbi o taksonomiji" – ali samo u prelaznoj fazi i pod određenim uslovima. Ovdje grčki poslovni portal Energy Press definitivno vidi mogućnosti finansiranja iz EU fondova. Finansiranje novih gasovoda zapravo nije predviđeno Pravilnikom o taksonomiji. Ili možda jeste? "Ponekad je Evropska komisija za upotrebu gasa, a ponekad protiv", žali se europarlamentarac Kyrtsos. "Pravila su trenutno nejasna, ne znamo ko ima pravo na novac iz fondova, a ko ne. To je problem za potencijalnog investitora koji mora imati sigurnost u planiranju projekta", dodaje konzervativni političar.

Gas umjesto uglja

Stručnjaci su to prikazali još drastičnije: Isključivanje svih fosilnih goriva bilo bi poput pucnja u sopstvenu nogu, upozorava Alexandros Lagakos, direktor energetske kompanije Blue Grid sa sjedištem u Atini i suosnivač think tanka Greek Energy Forum. U godinama koje dolaze, možda čak i narednih desetljeća, gas će ostati važan dio evropskog energetskog miksa, smatra Lagakos. U tome se slažu svi stručnjaci.

To se posebno odnosi na jugoistočnu Europu: u zemljama EU-a, Grčkoj i Bugarskoj, ali i drugdje u regiji, plin je vrlo popularan kao relativno ekološki prihvatljiv energent – ​​da bi se izbjegao ugalj, koji je puno štetniji za klimu. Samo u grčkoj regiji sa nalazištima mrkog uglja na zapadu egejske Makedonije trenutno postoji program finansiranja vrijedan oko sedam milijardi eura za gađenje elektrana na ugalj.

TAP - mala uspješna priča

Važan gasovod već je realiziran na jugu Evrope: od decembra 2020. Azerbajdžan opskrbljuje kontinent gasom preko Transjadranskog gasovoda (TAP). Gotovo 900 kilometara dug koridor vodi od tursko-grčke granice preko Albanije do Italije. Ima kapacitet od 10 milijardi kubiknih metara godišnje. Projekt je podržala EU, a finansirala ga je Evropska investiona banka (ΕΙΒ). Bugarska i Grčka također imaju koristi od snabdijevanja gasom. "Od sada nastupa diverzifikacija", najavio je krajem 2020. tadašnji bugarski premijer Boyko Borissov, proglasivši ‚kvazi-monopol‘ Gazproma okončanim. Je li to ozbiljan konkurent ruskom gasu?

Za Alexandera Lagakosa uspjeh je očigledan, "kada se uzme u obzir da Bugarska i Grčka dobivaju po milijardu kubiknih metara prirodnog gasa godišnje preko plinovoda TAP. Na malom tržištu jugoistočne Evrope količina plina koja dolazi iz Azerbajdžana je značajna."

U cijelom evropskom kontekstu, međutim, stvari izgledaju drugačije: Evropljani svake godine potroše 500 milijardi kubiknih metara gasa, tako da isporuke iz Azerbajdžana teško mogu nešto promijeniti (u pogledu konkurencije), smatra ovaj energetski stručnjak.

Stoga zemlje članice EU još uvijek ne mogu mimoići Rusiju. "Kao jedini isporučilac gasa, Rusija bi bila u poziciji da značajno poveća svoje isporuke", kaže Lagakos. "Ali Rusija to ne čini jer želi profitirati od današnjih rekordnih cijena gasa."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu