Nove injekcije za mršavljenje

"Nisam više bila u stanju da sama izađem iz kade, a sada mogu čak i skijati i plesati", kaže presretna Barbara Stimerling. Ova Njemica iz Porajnja, koja već dugi niz godina živi u Švajcarskoj, upravo je završila terapiju mršavljenja pomoću aktivnog sastojka liraglutida. Na taj način je, u roku od nekoliko mjeseci, uspjela smanjiti tjelesnu težinu sa skoro 84 na oko 66 kilograma.

Ne mogu pak svi koji su gojazni izgubti toliko na težini, a kod jednog broja njih ti medikamenti uopšte ne djeluju. No, trenutno, posebno u Sjedinjenim Državama, vlada prava pomama za injekcijama za mršavljenje. Hiljade je onih, među kojima su i poznate ličnosti poput Elona Muska ili Kim Kardashian, koji na društvenim mrežama publikuju sadržaje o spektakularnim uspjesima u gubitku kilograma. O čemu je riječ i kako djeluju ti medikamenti?

Gojaznost kao „nova pandemija"

Adipoznost ili gojaznost je široko rasprostranjeno oboljenje. Neka osoba se u indeksu tjelesne mase od 30 ili više smatra gojaznom. U Njemačkoj je time pogođeno 19 posto stanovništva, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 650 miliona osoba širom svijeta je bolesno gojazno. Ljekari koji se bave adopioznošću, poput Matthiasa Blühera iz Univerzitetske bolnice u Leipzigu, smatraju da je čak riječ o „novoj pandemiji" za koju su hitno potrebni novi koncepti terapije.

Liječenje gojaznosti: tri temeljna terapijska elementa

Adipoznost se smatra hroničnim oboljenjem metabolizma, koja se teško liječi. U blažim slučajevima pomaže prelazak na niskokaloričnu dijetu i više fizičke aktivnosti i vježbi. Problem: za pacijente koji imaju pedeset i više kilograma previše, to pak nije dovoljno. Njihova tjelesna trežina se u prosjeku dugoročno može smanjiti samo za pet posto. Razlog: njihovo tijelo se brani od smanjenja unosa kalorija i aktivira hormone koji povećavaju potrebu za kalorijama.

U tim slučajevima je do sada u pitanje dolazila samo operacija želuca. Pri tome bi želudac bio hirurški smanjen i promijenjen - i brže bi se punio. Ipak, operacija je uvijek rizičan poduhvat i ono što se tokom nje uradi ne može se vratiti u prvobitno stanje. Sa injekcijama za mršavljenje sada je tu i treći temeljni terapijski element, koji direktno utiče na ravnotežu hormona u organizmu. Šta se tada dešava?

Aktivni sastojci u terapiji dijabetesa

Kod mnogih gojaznih pacijenata poremećena je hormonska regulacija gladi i sitosti. Tu svoje mjesto nalaze novi medikamenti. Trenutno se za to najčešće upotrebljava aktivni sastojak liraglutid. On je izvorno razvijen za liječenje dijabetesa tipa 2 i ubrzava djelovanje sintetičkog crijevnog hormona za osjećaj sitosti u mozgu, ukoliko se ubrizgava jednom sedmično. Pored toga, želudac se sporije prazni.

Ostali slični lijekovi u fazi su izlaska na tržište. Semaglutid bi se na njemačkom tržištu trebao pojaviti još ove godine pod trgovačkim nazivom "Wegovy". Tokom provedenih studija, učesnici su postigli gubitak težine od petnaest posto u roku od jedne godine. Ni Tirzepatid, s kojim bi se težina, prema američkim studijama, mogla smanjiti u prosjeku za 21 posto takođe još nije dostupan u Njemačkoj.

Zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove

Za koga su lijekovi preporučljivi? Od indeksa tjelesne mase od 27, injekcije za mršavljenje mogu se koristiti ako oboljeli imaju barem jednu pridruženu bolest koja je povezana s gojaznošću. Na primjer, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 ili upala zglobova. Ako pacijenti nemaju nikakve prateće bolesti, liječenje je dozvoljeno od indeksa tjelesne mase većeg od 30.

Problem: dok ovu terapiju u zemljama poput Švajcarske pokriva zdravstveno osiguranje, u Njemačkoj pogođeni moraju sami platiti lijekove. U Danskoj, prvoj zemlji u Evropi u kojoj se može nabaviti Semaglutidom, mjesečni troškovi iznose između 180 i 320 eura.

Endokrinolozi poput Blühera zahtijevaju da se u Njemačkoj promijene opšti medicinski uslovi. „Terapija gojaznosti u našem zdravstvenom sistemu je deficitarna. Mnoge terapijske metode nisu obuhvaćene nadoknadama od strane zdravstvenih osiguranja. To se tiče savjetovanja o ishrani, ali i terapije medikamentima.” Prema socijalnom zakonodavstvu, ovi aktivni sastojci se i dalje smatraju tzv. Lifestyle-medikamentima. Tu bi zakonodavac morao preduzeti mjere, jer u suprotnom zdravstvena osiguranja nemaju mogućnost dati nadoknadu za lijekove.

Društvena stigmatizacija

Blüher, koji se, kao član Glavnog odbora Njemačkog društva za gojaznost, zalaže za bolje razumijevanje te bolesti, te ukazuje na još uvijek raširene predrasude, poput onih: oni koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu nisu disciplinovani, nemaju pod kontrolom sopstvenu ishranu - kao ni sopstveni život.

To je opasna stigmatizacija s kojom se gotovo svi oboljeli od gojaznosti moraju boriti. No, gojaznost je hormonska bolest za koju niko ne snosi krivicu.

Za dugoročan uspjeh potrebna terapija promjene ponašanja 

Međutim, injekcije za mršavljenje nisu čudotvorna sredstva. Mnoge pacijentkinje i pacijenti se žale na nuspojave poput jake mučnine na početku terapije. No, sama upotreba medikamenta pak nije dovoljna da se trajno zadrži smanjena tjelesna težina. „To je kao da sjedite na konju, ali morate sami jahati. Ja sam takođe tri do četiri puta sedmično radio i fitness-treninge”, kaže Stiemerling, jedan od pacijenata.

Liječenje takođe uvijek mora biti praćeno terapijom promjene ponašanja kako bi pogođeni naučili kako da trajno promijene svoj način života. Adipoznost kao hronična bolest uvijek ima uticaj i na psihu.

Terapija tog oboljenja lijekovima je još uvijek na samom početku. Samo ukoliko se tokom liječenja uspije u obzir uzeti kompletna osoba, novi lijekovi za mršavljenje mogu zaista predstavljati prekretnicu.

ARD/BR/bg/fs

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu