Nova nada za Rumunjsku

Da, to je iznenađenje povijesnih razmjera. Po prvi put od pada komunizma prije 25 godina Rumunji su dokazali nadstranačku solidarnost. Decentni, sazreli građani generacije 2.0, koji se informiraju i ne dozvoljavaju da ih manipuliraju "ujednačeni" mediji, uspjeli su uvjeriti svoje roditelje, bake i djedove, da je kandidat Ponta,slično kao i premijer Ponta, sramota za njihovu zemlju.

Prazna predizborna obećanja, nikada viđena prljava kampanja njemu odanih trupa, laži i klevete nisu mu puno pomogli. Ponta je od Iohannisa napravio predsjednika, i to zahvaljujući svojim iznimno nedemokratskim pokušajem stvaranja jaza među Rumunjima. Njegovi nacional-populistički predizborni slogan o tome kako je pravoslavni Rumunj "dobar Rumunj", obio mu se sad o glavu (opaska koja je ciljala na njegovog konkurenta, nap. red.). Bilo je to previše umjetna retorika, a općenito ponašanje socijaldemokratskog kandata previše nevjerodostojno. Ako Ponta još ima trunku pristojnosti, onda on mora podnijeti ostavku. Što prije to bolje.

Pragmatični izazivač

Klaus Iohannis je dojmljivo pokazao da i jedan protestantski političar njemačkog podrijetla može biti dobar Rumunj. Sigurno mu je pomogao i njegov pragmatizam. Četiri je puta zaredom bio biran na dužnost gradinačelnika Sibiuja (njemački: Hermannstadt) i cijeloj je zemlji, a ne samo žiteljima njegovog transilvanskog rodnog grada, pokazao da ozbiljno misli kad priča o "Rumunjskoj dobro napravljenog posla".

Ali Klaus Iohannis je i čovjek malih gesti. Kada su ga na jednoj konferenciji za novinare upitali zna li uopće tekst rumunjske himne, on je prvu strofu otpjevao bez greške. Time je pogodio "u sridu" kod svih neodlučnih birača kojima je trebao posljednji dokaz da je on pravi čovjek kojemu trebaju dati svoj glas.

Plagijator Ponta

Kod Ponte sasvim druga priča. Večer prije izbora blamirao se na jednoj od "svojih" TV-postaja. Premijer za kojeg je dokazano da je plagirao svoj doktorski rad i koji je zbog svoje dvoličnosti "pobrao" opomene i u Bruxellesu, zakazao je i pri toj jednostavnoj zadaći. Mali signal s velikim učinkom. Svi su shvatili da je "kralj" gol.

I za kraj velika pohvala Rumunjima u dijaspori. Oko 400.000 birača, tri put više nego u prvom izbornom krugu 2. studenog, Klausu Iohannisu je podarilo u inozemstvu prednost od preko 40% pred Pontom. I to, slično kao i prije dva tjedna, bez obzira na činjenicu da normalan tijek izbora nije bio omogućen na svim birališnim mjestima. U prvom su se krugu tisuće Rumunja u inozemstvu s birališta vratili kućama neobavljena posla. Sad su "nagrnuli" na birališna mjesta kako bi obavili svoju demokratsku zadaću.

Umorni od izbora? Ne!

Kilometarske gužve pred rumunjskim veleposlanstvima i konzulatima u europskim glavnim gradovima ponekog su promatrača natjerali da si postavi pitanje: pa gdje to ima u Europskoj uniji u godini 2014.?
Da, i to je moguće! Prije sloma komunizma Rumunji su u svojoj zemlji noćima stajali u koloni kako bi svojoj djeci kupili komad maslaca ili dvije banane. A sad su opet stali u kolone kako bi u svojoj domovini novu šansu dali - demokraciji. Protiv volje vlastite vlade. I uspjeli su!
Sad je red na Klausu Iohannisu da pokaže da je opravdao povjerenje svojih birača - i da se istovremeno kao predsjednik svih Rumunja može pobrinuti za ravotežu i pomirenja.