Nova invazija Amerikanaca na Kubu

„Where are you from“ (odakle ste?), je najčešće pitanje u istorijskom starom gradu u Havani. Mnoštvo uličnih prodavaca, vlasnika butika ili taksista pokušava da stupi u kontakt sa stranim gostima. Od početka godine među odgovorima se sve češće čuje „USA“ – Sjedinjene američke države. Već se može govoriti o turističkom bumu na Kubi, jer se zahvaljujući otvaranje prema američkom susjedu broj stranih turista zvanično udvostručio. A to je tek početak.

Putne i vizne olakšice u sklopu otopljavanja odnosa između Vašingtona i Havane daju očigledne rezultate. Bred Smit iz Nju Orleansa kaže: „Oduvijek sam želio da posjetim Kubu. Sad se ponudila prilika i odmah sam je ugrabio“. Taj Amerikanac oženjen je sa kubanskom emigrantkinjom, koja mu sada pokazuje svoju zemlju i ljude. No, on ne želi da ga fotografišu, preveliko je nepovjerenje u kubanske institucije. Jedan od omiljenih ciljeva svakog „Gringa“, kako Kubanci nazivaju Amerikance, jeste „Muzej revolucije“ u centru Havane. Tu je predstavljena verzija istorije koju zastupa kubansko rukovodstvo sa predsjednikom Raulom Kastrom na čelu, a ta verzija nije nimalo pohvalna za Amerikance. Ostaci američkog vojnog aviona koji je oboren početkom šezdesetih u propaloj intervenciji u Zalivu svinja spadaju u glavne eksponate. Mnogi Amerikanci su prvi put suočeni sa potpuno drukčijim viđenjem stvari. Loši momci nisu Kubanci već imperijalistički neprijatelj u Vašingtonu.

Istorija na dohvat ruke

Ta istorija prati američke turiste na mnogim mjestima koja podsjećaju na borbu Kastrovih revolucionara protiv američke imperije. „Če Gevarina kuća“ na drugoj obali, odakle se pruža impresivni pogled na grad, jedno je od mjesta na kojima se američki turisti u tišini posvećuju novim saznanjima. To nisu turisti u grupama. Iz Majamija, Njujorka ili Vašingtona u Havanu dolaze uglavnom obrazovani Amerikanci koje zanimaju kubanska kultura i istorija. Oni rado i otvoreno diskutuju o preobražaju koji doživljava Kuba. „Mene to podsjeća na Glasnost i Perestrojku za vrijeme Gorbačova“, kaže Njujorčanin Adam Vinter, sjedeći uz crno vino sa prijateljima u restoranu „La Moneda“, u jednoj od uličica u starom gradskom jezgru.

Bez obzira na to da li se radi o jednom od najboljih hotela u gradu kao što je Park Central ili o hostelima koji su povoljni, engleski sa američkim naglaskom dopire odasvud. U velegradu sa tri miliona stanovnika promjene se mogu osjetiti na svakom koraku, barem u tamo gdje su turisti rado viđeni. No, dešavaju se i nemile scene. Prosjaci i drugi gubitnici kubanskog socijalizma otkrili su da je „Gringo“ dobar izvor prihoda. To nailazi na negodovanje članova partije koji su na liniji, njima je odvratno snishodljivo ponašanje prema bogatim strancima sa sjevera. „Ti si sramota za Kubu!“, dovikuju prosjaku koji želi da se domogne pokojeg veoma traženog „inostranog pezosa“. Siromaštvo je još uvijek tabu tema na Kubi.

Havana se priprema za još veću navalu turista

Havana vrši pripreme za veći broj posjetilaca. Kada američke avio-kompanije na svoje liste traženih destinacija stave i Havanu i kada feriboti počnu redovno da pristižu sa američke obale dodatno će se povećati broj američkih turista. Istovremeno, na gradilištima u Havani se radi i noću. Grade se novi hoteli za zahtjevne Amerikance. Hotel „Manzana“ bi zahvaljujući istorijskoj fasadi u strogom centru grada uskoro mogao postati jedan od brendova. Pri dolasku u zemlju stranci razmjenjuju svoj novac za posebnu verziju valute, čiji kurs se bitno razlikuje od novca koji svakodnevno upotrebljavaju Kubanci. Zahvaljujući turistima zemlja popunjava svoje devizne rezerve. Osim toga, Kuba je dozvolila privatnu turističku ponudu, što je već dalo impresivne rezultate. Mrski američki dolar i njegovi posjednici omogućili su ovaj razvoj.