"Njemačko ujedinjenje može biti znak ohrabrenja za BiH"

Prije svečarskog koncerta, u povodu Dana njemačkog jedinstva, u prepunoj dvorani Narodnog pozorišta, publici se obratio Joachim Schmidt, njemački ambasador u BiH. Govoreći o značaju njemačkog ujedinjenja, on se osvrnuo na burnu istoriju svoje zemlje.

„U istoriji njemačkog naroda smjenjivali su se periodi mira i agresije, siromaštva i privrednog prosperiteta, doba raskoši i slobodoumlja i doba u kojem je nacional-socijalistički režim, u ime Njemačke, prijetio svijetu smrću i uništenjem“, rekao je njemački ambasador i naglasio da je 3. oktobar 1990. godine, Dan ostvarenja njemačkog jedinstva u miru i slobodi, duševna hrana njegove zemlje.

Muzika kao izraz želje, očekivanja i nade

„Nažalost, njemačko ujedinjenje nije donijelo sa sobom kraj svih problema u Evropi. Koja bi to zemlja mogla znati bolje, nego napaćena Bosna i Hercegovina?“, rekao je ambasador Schmidt i dodao da je uspostavljanje jedne zajedničke, pravne države, Nijemcima uspjelo u velikoj mjeri. „To može biti znak ohrabrenja za BiH, čije ujedinjenje u jednu zajedničku državu nije ništa manje bolno i dugotrajno“, zaključio je njemački ambasador i naglasio da je muzika upravo ono što može u ovom kontekstu da izrazi želje, očekivanja i nade.

Da sve mora biti na najvišem nivou, te večeri, u sjećanje na njemačko ujedinjenje, pokazao je i organizatorov izbor dirigenta. Nijemac Patrick Strub, od 1979. godine, umjetnički je direktor Simfonijskog Christophorus orkestra u Stuttgartu, koga čine studenti svih fakulteta i profesionalni muzičari.

Maestro Strub poseban naglasak stavlja na razvoj mladih umjetnika, preuzimajući ulogu gostujućeg dirigenta u muzičkim školama, na univerzitetima, državnim muzičkim kampovima u svojoj zemlji i širom svijeta. A i Sarajevo je, ove svečarske večeri, dalo najbolje: svoju Filharmoniju. Od početka koncerta, mogla se osjetiti hemija između domaćih umjetnika i gosta iz Njemačke.Oduševljena publika je ovacijama pozdravila umjetnike, a uspjelo joj je da na kraju dobije i jedan bis.

Priča sa dobrim krajem

„Dovoljno sam star da znam kroz šta je sve prošla Njemačka, a i mi svi s njom kroz Treći Rajh. Mislim da u toj zemlji još ne štima sve kako treba. Dio koji je bio u Istočnom bloku, još uvijek je manje razvijen i kada te razlike nestanu, onda možemo govoriti o stvarnom ujedinjenju“, kaže Tomislav Žigić, jedan od posjetilaca koncerta u Narodnom pozorištu. „Nažalost, mi u BiH nismo ništa naučili od njemačkog naroda, jer, pogledajte, neki bi još uvijek htjeli da dijele ovu našu malu zemlju, a slične tendencije imamo i u Belgiji. Svijet je pozdravio ujedinjenje Njemačke, a to je danas ekonomska sila koju vode vrlo pametni ljudi. To je danas priča sa dobrim krajem“, dodaje Žigić.

„Imao sam prijatelje i u Istočnom i Zapadnom Berlinu koji su mi dolazili u Sarajevo, pa za mene lično, njemačko ujedinjenje nije značilo mnogo, ali naravno da se komunikacija popravila padom Berlinskog zida. Ja sam i prije ujedinjenja išao na džez festivale u Istočni Berlin. Ujedinjenje dvije Njemačke, samo po sebi, veliki je događaj“, kaže bh. muzički kritičar Ognjen Tvrtković i dodaje da je 1994. godine, zahvaljujući stipendiji Goethe Instituta, proveo u Berlinu dva mjeseca.

„Još uvijek mislim da je razlika između njemačkog istoka i njemačkog zapada velika, ili kako bismo mi u Bosni rekli, drastična. Meni je lično, sada istočni Berlin interesantan jer su se tamo koncentrisali umjetnici u tim kulturnim komunama i to je vrlo interesantno vidjeti, a nekima je toliko zanimljivo da odlaze tamo, u tom kulturnom konglomeratu, i živjeti“, kaže Tvrtković i dodaje da je koncert kojem je upravo prisustvovao, nešto najljepše što se moglo dogoditi Sarajevu, u povodu njemačkog ujedinjenja.

Autorka: Ljiljana Pirolić, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić