Njemački AfD – velesila na društvenim mrežama

Društvene mreže zauvijek su promijenile pravila igre u politici. U Njemačkoj, stranke vladajuće koalicije – konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrate vice-kancelara Olafa Šolca – imaju ubjedljivo najviše članova, ali na Fejsbuku i drugim mrežama i dalje su patuljci. Pogotovo u poređenju sa desničarima iz partije Alternativa za Njemačku (AfD) koja je osnovana tek 2013. godine.

Dojče vele je analizirao objave odabranih političara i partija na Fejsbuku, Instagramu, Jutjubu i Tviteru u periodu od prvog juna do sredine avgusta ove godine. Za to smo koristili softversko rješenje Storyclash.

Više emocija za bolje rezultate

Daleko najuspješnija njemačka političarka na internetu je AfD-ova Alis Vajdel. U datom periodu njeni klipovi na društvenim mrežama pregledani su 4.9 miliona puta, što je lavovski dio u poređenju sa drugim kandidatima za kancelarku odnosno kancelara.

Miljenik konzervativaca Armin Lašet ima tek 320,000 pregleda, iako je po anketama jedan od favorita za nasljednika Angele Merkel.

Vajdel je takođe ispred svih ako se uzmu dijeljenja i komentari njenih objava. To je posebno važno za partije koje žele da povežu korisnike sa svojim sadržajima. Konsultant za komunikacije Johanes Hilje kaže da uspjeh desničarskih populista nije slučajan.

„Javni prostor na društvenim mrežama predstavlja ekstremni oblik ekonomije pažnje, i postoji afinitet između algoritama društvenih mreža i desno-populističkog polarizovanja i emocija", kaže ovaj stručnjak.

A AfD zna kako da uzburka emocije, uglavnom strah i bijes; strah od imigranata, bijes protiv elita. Partija plasira svoje sadržaje uglavnom preko nabijenih parola kao što su „Njemačka postaje banana-republika" ili "Diskriminacija protiv nevakcinisanih razdvaja društvo". Korisnicima je tada lakše da dijele i komentarišu.

Uspjeh uz podršku Fejsbuka

U poređenju sa tim, postovi konzervativca Armina Lašeta djeluju blijedo; njegova objava „Pametna zaštita klime je zadatak za sve segmente društva" podstakla je na akciju mali broj korisnika.

Za obuku svog tima na društvenim mrežama AfD navodno dobija podršku iz samog Fejsbuka. To je za Dojče vele potvrdio jedan član tog tima. Na to ukazuje i njihova ponuda, koja djeluje i upečatljivije i razumljivije od konkurencije. Ali najvažnija razlika je ipak to što se više oslanja na emocije.

„Vjerujem da je emotivnost u smislu vrijednosne komunikacije veoma važna za uspjeh na društvenim mrežama", kaže stručnjak za komunikaciju Hilje. „Nažalost, druge partije isuviše često miješaju emotivnost i ispraznost."

Hilje je napisao knjigu o strategiji AfD-a na društvenim mrežama. U njoj upozorava da ova partija pokušava da stvori „radikalno desničarsko 'društvo dezinformacija'" uz pomoć sopstvenog medijskog aparata.

Iz AfD-a kaže da ne plasiraju lažne vijesti

Čini se da AfD prema istini ima sličan odnos kao Donald Tramp – najbitnije je privući pažnju. Ovo zanemarivanje istine može se vidjeti u video-komentaru poslanika AfD-a Stefana Brandnera koji je analizirao Dojče vele. Video sadrži brojne netačne tvrdnje i to se lako može dokazati.

Ali partija odbacuje takve optužbe. Vođa tima za društvene mreže u poslaničkoj grupi AfD-a, Mario Hau, za Dojče vele kaže:

„Sve što radimo je zasnovano na činjenicama, na primjer anketama i istraživanjima, ne pravimo lažne vijesti." On odbija pozive da se sve partije obavežu na poštenu i transparentnu kampanju.

Mnogi takođe smatraju da su digitalne kompanije obavezne da reaguju na dezinformacije.

„Platforme imaju dužnost da ne pomažu objave koje sadrže pogrešne informacije i laži" i da ih jasno označe za korisnike, kaže Hilje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu