Zaštita klime biće regulisana zakonom
10. oktobar 2019
Helge Braun, šef Ureda kancelarke Angele Merkel ne pojavljuje se baš tako često u javnosti. Ali, sada je na njemačkoj televiziji branio planove Merkeline vlade za zaštitu klim. Rekao je: "Vladine ideje zaštitnicima klime ne sežu dovoljno daleko. Ali, za obične građane je to još uvijek veoma ambiciozno". Tačka.
Moglo bi se pomisliti da je politika u tom smislu već poodmakla. Mladi u cijelom svijetu izlaze na ulice, kako bi se konačno napravili energični koraci u borbi protiv izduvnih gasova. I ovih dana takođe, i u Berlinu takođe. Ali, vlada se ponaša tako, kao da ima svo vrijeme svijeta.
Ništa nije koristilo
Mjesecima uoči izrečene odluke o cijeni emitovanog ugljendioksida svi eksperti su bili jedinstveni da je naplata izduvnih gasova najvažniji iinstrument u postizanju istinskog smanjenja emisije štetnih gasova. Izašlo se sa "startnom cijenom" od 10 evra, koja bi trebalo da se uvede tek početkom 2021. Deset evra! S pravom je rekao premijer Donje Saksonije, Štefan Vajl, koji pripada berlinskom ogranku SPD, da je to "protivvrijednost" tri, četiri čaše piva. Drugim riječima, tako se neće stići do cilja. Pri tom su i vladini eksperti izračunali da je potrebno da se uvede cijena između 40 i 50 evra ako se žele istinske promjene u zaštiti klime. Ali, ništa nije koristilo.
Da se vratimo još jednom šefu Ureda kancealarke Merkel - Helge Braunu i njegovoj formulaciji "ovdje zaštitnici klime, tamo obični građani". Politika za zaštitu klime, ne samo u Njemačkoj, još uvijek je daleko od onoga što je ključno: Vjeruje li se upozorenjima naučnika, koja ne mogu da budu jasnija, kako bi se spriječile klimatske promjene neophodna je sistemska promjena, i ništa manje od toga. To zahtijeva promjenu svakodnevnog ponašanja, u radnom svijetu, proizvodnji energije, kao i načina na koji se hranimo i krećemo. Cilj ne može da bude da se aktivistima za zaštitu klime učini usluga, a da se drugi građani poštede podnošenja tereta.
Njemačka se u prvom redu zalagala za izgradnju postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, i to i danas čini. Istovremeno je ova zemlja odustala od atomske energije. Prije svega je to kod političara na vlasti formiralo stav kako bi to moralo da bude dovoljno. Ali, nije. Cilj da se do 2020. smanji procenat izduvnih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte se neće postići. Bilo kako bilo, u međuvremenu četiri vladeAngele Merkel, od 2005. do danas su mnogo toga najavljivale i obećavale, ali malo toga je zapravo postignuto.
Do sada se ništa nije desilo
Kancelarka je htjela da do 2020. na ulice izvede milion elektro-automobila, a njih je u ovom trenutku 83.000. U sadašnjim debatama oko paketa za zaštitu klime se mnogo diskutovalo o ljudima koji žive na selu i putuju na posao i upućeni su na kola. Oni sada moraju da strahuju zbog visokih cijena benzina. Taj problem bi bio neznatan sa više elektro automobila. Ali, to se nije dogodilo.
Ono što ostaje je jedna pozitivna vijest: prvo, ciljevi za zaštitu klime su do sada bile neobavezujuće najave, ali će od sada biti regulisani zakonom. To je ipak proboj. No, sami ciljevi su zapanjujuće smanjeni. A od politiičara je jednostavno premalo kada kažu kako je "običnim ljudima" dovoljno ono što je do sada usvojeno. Jer, i oni su pogođeni klimatskim promjenama - i to već sada.