Njemačka 2025: Ograničiti migracije, zaštitite demokratiju

Borba protiv ilegalne imigracije i promocija ciljane imigracije. Bolje suprotstavljanje sajber napadima, jačanje vladavine prava i demokratije kako protiv neprijatelja iznutra isto tako i spolja: to su zadaci sa kojima će se nova savezna vlada Njemačke suočiti u unutrašnjoj politici 2025. godine, bez obzira na to ko je bude vodio nakon novih izbora u februaru.

Međutim, ako pitate političare u Bundestagu, koji su za politiku bili zaduženi posljednjih godina, svi ovi izazovi su zasjenjeni dubokom krizom u kojoj se nalazi ekonomija zemlje. Velike industrijske kompanije poput Folksvagena(VW) najavljujuzatvaranje fabrika, ljudi su zabrinuti za svoja radna mjesta i pate pod teretom visoke inflacije.

Visoke cijene energenata i nedostatak kvalifikovanih radnika

Marko Vandervic (CDU) je bio komesar savezne vlade za istočnonjemačke pokrajine do 2021. godine. Političar iz Saksonije kaže za DW: „Najveći problem koji imamo u našoj zemlji je što privreda posustaje. A to zaista udara u srž i buduću održivost. Veliki problem je što gubimo povjerenje u politiku onih koji kreiraju privredu”.

Razlog: previsoke cijene energije, visok nivo njemačkih plata, dotrajala infrastruktura, ogromna konkurencija iz Kine.

Ali i nedostatak kvalifikovanih radnika i sve veća birokratija. Prema riječima Omida Nuripura, bivšeg partijskog lidera Zelenih, ova posljednja tačka prije svega pokazuje neuspjehe spore digitalizacije. "

"Imamo dvostruku krizu, i ekonomsku i strukturnu. To se vidi u činjenici da su faks mašine i dalje vrhunsko sredstvo komunikacije u zdravstvenim odjeljenjima. To se vidi i po zaostatku investicija u ovoj zemlji", rekao je on u intervjuu za DW. 

Osim toga, postoje napadi spolja, često iz Rusije, na infrastrukturu, kao što su električne mreže. "Najvažnije je zaštititi kritičnu infrastrukturu. Previše smo ranjivi u ovoj oblasti. I previše je aktera koji napadaju kritičnu infrastrukturu", rekao je Nuripur. 

Zbog toga susmanjenje birokratije i jačanje policije i tajnih službi važni zadaci za narednu godinu.

Vrlo je vjerovatan stroži kurs u imigraciji

Druga dva pitanja će biti još veći izazov za buduću vladu na unutrašnjem planu nego ranije: neriješena pitanja u vezi sa imigracijom i pitanje kako zemlja treba da se nosi sa sve većim populizmom i desničarskim ekstremizmom.  Kada je riječ o imigraciji, procjenjuje se da su u posljednje vrijeme opali i broj zahtjeva za azil i broj ilegalnih imigracija.

Ali, evropska granična agencija Fronteks govori da je oko 166.000 ljudi pokušalo neregularno da uđe u Evropsku uniju (EU) u prvih devet mjeseci ove godine.

Njemačka je ponovo uvela kontrole na svim kopnenim granicama sa svojim susjedima. Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU), koja, sudeći po anketama, ima dobre šanse da predvodi vladu poslije novih izbora 23. februara, čak se zalaže za vraćanje izbjeglica već na samim granicama.

Opštine preplavljene izbjeglicama?

U samoj zemlji, mnoge opštine navode da su dostigle svoj limit kada je u pitanju prihvatanje i zbrinjavanje izbjeglica. To primjećuje i predstavnik manjina Frizijaca i Danaca na sjeveru zemlje Štefan Zajdler iz „Udruženja birača Južnog Šlezviga” (SSW). On kaže za DW: „Ono što sada mogu da kažem iz svoje perspektive je da se opštine trenutno suočavaju sa ogromnim zadatkom sa kojim teško mogu da se nose. Ono što nam je potrebno jeste podrška savezne vlade." 

Marko Vandervic, koji se ne kandiduje ponovo za Bundestag, to vidi drugačije. On vjeruje da se imigracija može kontrolisati, ali takođe zna koliko to pitanje može biti emocionalno polarizovano. "S jedne strane, brojke su pale. A s druge strane, smatram da je to pitanje ionako preuveličano. Ja zapravo poznajem samo lokalne političare koji kažu da je situacija mnogo manje loše nego 2014. ili 2015. godine", rekao je on u intervjuu za DW. „Ali ipak, svi su nekako podigli bijelu zastavu.”

Omid Nuripur ističe da bi brojke mogle ponovo da porastu u narednih nekoliko godina. „Znamo da bi situacija u Ukrajini mogla da dovede do većeg broja izbjeglica i vidimo da jedan ili dva sukoba na Bliskom istoku mogu još više da eskaliraju.”

O zaštiti Saveznog ustavnog suda već je odlučeno

Štefan Zajdler ističe da će desničarska ekstremistička „Alternativa za Njemačku” (AfD) sigurno biti jača u novom Bundestagu nego što je bila u starom. "Trenutno doživljavamo ogroman pritisak sa krajnje desnice. Doživljavamo to da u Njemačkoj postoje snage koje misle da većina uvijek sama odlučuje i ima pravo da tumači. A ja kao manjinski političar mogu samo da kažem jasno i glasno: dobra demokratija pazi i svoje manjine.”

Iz tog razloga, Zajdler je u decembru u Bundestagu podržao prijedlog CDU, CSU, SPD, Zelenih i FDP za jačanje prava Saveznog ustavnog sudaprotiv napada desničarskih ekstremista. Reforma predviđa da će u budućim promjenama strukture suda biti potrebna izmjena i dopuna Ustava Njemačke (Osnovnog zakona) za koju je potrebna dvotrećinska većina.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu