Njemačka: smanji porez i ekonomija će rasti?

Iako koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja vlada Njemačkom, zasigurno nije idealan primjer jedinstva, šef liberala i ministar financija Christian Lindner i zeleni ministar ekonomije Robert Habeck se oko jedne stvari slažu: trebalo bi rasteretiti poduzetnike i ojačati ekonomiju. Problem je međutim: kako taj cilj ostvariti. Oko toga se partneri ne mogu dogovoriti.

Habeck se izjasnio za posebni investicijski fond kojim bi se omogućile porezne olakšice. Ministar financija Lindner nije za to, tvrdeći da bi to značilo povećanje zaduženja. On predlaže ukidanje obveznog doprinosa solidarnosti koji moraju plaćati tvrtke – taj namet se plaća na zapadu zemlje za razvoj istoka, bivšeg DDR-a. Šefica Zelenih Ricarda Lang kritizirala je taj prijedlog tvrdeći da Lindner ne kaže kako će se nadoknaditi sredstva koja bi onda nedostajala.

Dvije različite filozofije

Stefan Kooths s Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela smatra da se radi o dvije potpuno različite ekonomske filozofije. Prema njemu, Habecku nije stalo do toga da ukupno smanji poreze za firme, „već da s tim odmah poveže upravljanje gospodarstvom. Da točno formulira za koje konkretne investicije vrijede porezne olakšice". A iza Lindnerovog prijedloga ne stoji namjera upravljanja ekonomskim tokovima već generalno smanjenje izdataka za tvrtke.

Šef Instituta za ekonomska istraživanja (ifo) iz Münchena, Clemens Fuest, kaže da njemačkoj Vladi nedostaje gospodarsko-politička strategija. „Postoji veliko razmimoilaženje između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, a time onda i velika nesigurnost", kaže Fuest. 

Može li bez novih dugova?

Ekonomisti su podijeljeni kad je riječ o novim dugovima. Carsten Brzeski, glavni ekonomist Banke ING, smatra da jačanje gospodarstva nije moguće bez zaduživanja: „Kad imam državne izdatke koji iznose skoro pedeset posto bruto domaćeg proizvoda, onda teoretski imam pravo reći, mogao bih tu i tamo nešto uštedjeti". No, politička je stvarnost drugačija, pa je jednostavnije uzeti nove kredite.

Stefan Kooths to ne vidi tako. Protivi se olakšicama za gospodarstvo na kredit. Upozorava da već sada postoji sukob oko raspodjele novca: „Ulazimo u fazu demografskih promjena koje sa sobom nažalost donose pooštravanje sukoba oko raspodjele u Njemačkoj". Kooths dodaje da krediti znače samo odgađanje traženja stvarnog rješenja problema za budućnost. 

„Zakon o šansama rasta" u zastoju

U prepirku između Lindnera i Habecka umiješao se i njemački kancelar Olaf Scholz. Ukazao je na „Zakon o šansama rasta" koji predviđa porezne stimulacije za investicije i tehnologije koje pomažu zaštiti klime. „Nadam se da će i uz suglasnost saveznih pokrajina nešto biti od ovog vrlo konkretnog i praktičnog projekta kojim bi trebalo olakšati investicijsku djelatnost tvrtki", rekao je Scholz.

Trenutno je zakon zaglavio u Odboru za posredovanje između dva parlamentarna doma. Pokrajine kritiziraju zakon jer smatraju da bi on na njih svalio najveći dio troškova. Zato je nejasno kada će zakon biti usvojen. Odbor za posredovanje zasjeda opet 21. veljače. Habeck se boji da bi njemačke pokrajine mogle smanjiti planirano rasterećenje gospodarstva za osam milijardi eura: „Na kraju će ispasti tri milijarde, dakle, paket je sve manji, skoro pa homeopatski", upozorio je ministar gostujući na njemačkoj televiziji. 

Njemačka sve slabija u međunarodnoj usporedbi

U Berlinu bijesni gospodarsko-politička oluja, koja je prouzročena reformskim zastojem u mnogim sferama. U siječnju se prema anketama ponovo pogoršalo raspoloženje gospodarstvenika, dakle njihovo očekivanje o razvoja gospodarske situacije u neposrednoj budućnosti.

Sve više tvrtki javlja da narudžbine izostaju i u industriji i u uslužnim djelatnostima. Posljedice su predvidive. Njemačka će i dalje zaostajati za međunarodnom konkurencijom. Ekonomisti predviđaju veći rast u Španjolskoj, Italiji ili Francuskoj nego u Njemačkoj. Izgleda da će razlika u odnosu na Sjedinjene Američke Države biti posebno velika, jer je tamo gospodarstvo u posljednje vrijeme poraslo za tri posto.

Niski porezi nisu čarobni štapić

Ekonomisti su jedinstveni u procjeni da niski porezni izdaci sami po sebi nisu dovoljni da pomognu oporavku gospodarstva.

Kooths napominje da ekonomska atraktivnost zemlje ovisi o nizu faktora. „Možemo imati veće poresko opterećenje, ako je zemlja vrijedna tog poreza", kaže on. Ali i upozorava da Njemačkoj polako ponestaje argumenata da uvjeri svijet kako je ona i dalje dobro mjesto za gospodarstvenike.

dd/ard

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu