Njemačka pred još jednim samitom o izbjeglicama

Kada Pita Clausena, gradonačelnika Bielefelda, pitaju kako se njegov grad nosi sa prihvatom ukrajinskih izbjeglica, on je opušten. "Situacija je bolja od opšteg raspoloženja", kaže ovaj političar SPD-a. Ovaj grad u okviru Sjeverne Rajne-Vestfalije sa 340.000 stanovnika prihvatio je 4.000 ljudi, koji su pobjegli od rata u Ukrajini.

„Veliki grad, kao što je Bielefeld, to može dobro da podnese", kaže Clausen. Više od polovine izbjeglica našlo je smještaj kod rođaka i poznanika, niko nije morao živjeti u fiskulturnim salama. Skoro sva djeca su smještena u vrtić i školu. "U suštini, sistem je prihvatio sve njih".

Nije svugdje tako dobro

U Njemačkoj postoji oko 11.000 gradova i opština. Malo je onih koji su tako pozitivno nastrojeni kao Bielefeld. Osim više od milion ukrajinskih ratnih izbjeglica, u Njemačku je tokom 2022. godine pristiglo i oko 244.000 tražilaca azila. Glavne zemlje porijekla su Sirija, Afganistan, Turska i Irak.

U Miltenbergu, bavarskom okrugu sa oko 130.000 stanovnika, Jens Marco Scherf (Zeleni) iz Općinskog vijeća izračunao je da je morao primiti više tražilaca azila nego tokom posljednjeg velikog izbjegličkog talasa 2015. Granice prihvata su dostignute, on ne može preuzeti odgovornost za više osoba.

Nepropusnije granice, više izgona

Od jeseni, njegov okrug je svake nedjelje morao iznajmiti jedan ili dva dodatna smještaja, navodi Marco Scherf za DW. Pošto smještajanih kapaciteta gotovo nema, mnoge izbjeglice morale su biti odvedene u hitna prihvatilišta. Okružni ured u Miltenbergu opisuje situaciju "problematičnom" a Scherf poziva savezne i pokrajinske vlasti da "ograniče imigraciju".

To je upravo ono, s čim se EU složila na svom posljednjem samitu. Pooštravaju se mjere ulaska na granicama, a oni koji nemaju pravo na azil biće prisilno vraćeni. To ne utiče na Ukrajince, njihov prihvat je i dalje nešto što se samo po sebi podrazumijeva.

Premalo soba, premalo volontera

Ali, prihvat i integracija znači više od samog pronalaska stana. „Resursi su sve oskudniji i za naše građane. Da navedemo samo nekoliko primjera: ako izbjeglice nisu adekvatno zbrinute, nastavnici ne mogu ispunjavati svoj nastavni plan, nema vaspitača, a gimnazije su nedostupne za školski i klupski sport - sistem je jednostavno preopterećen", poručuju iz okružnog ureda u bavarskom Lindau.

Ovaj idilični gradić na Bodenskom jezeru ima oko 81.000 stanovnika i oglašava se sloganom „Poprilično blizu raja". Lindau je jedna od mnogih općina koje već sedmicama traže dodatnu pomoć od savezne vlade. O tome će biti riječi na još jednom samitu o izbjeglicama, na koji je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser pozvala predstavnike saveznih država i lokalnih vlasti 16. februara 2023.

Milijarde pomoći iz Berlina

"Nećemo vas ostaviti na cjedilu", obećava kancelar Olaf Scholz. "Njemačka vlada pomaže državama i općinama u registraciji izbjeglica. Kao i prethodne i ove godine pokrajine i općine su dobile od države milijarde, kako bi zbrinule one koji su pristigli”, rekao je Scholz u Bundestagu.

Konkretna obećanja njemački kancelar nije dao. Tim prije što su i u Berlinu sada shvatili da nisu sve opštine zatrpane prihvatom izbjeglica. Ali zašto je situacija od grada do grada toliko različita?

Profitirali oni koji su naučili lekcije iz prošlosti

"Opštine, koje su izgradile infrastrukturu još 2015. godine kako bi se izborile sa prilivom izbjeglica, a zatim je nisu u potpunosti demontirale, sada su u boljoj poziciji", kaže za DW Hannes Schammann, profesor migracione politike na Univerzitetu u Hildesheimu. "No, opštine koje su demontirale smještajne kapacitete i tada podignute infrastrukturne objekte sada često imaju problem."

To je činjenica koju gradonačelnik Hanovera Belit Onay može potvrditi. "Nakon napada na Ukrajinu, u roku od nekoliko dana nam je uspjelo napraviti smještaj za ukrajinske izbjeglice u izložbenim halama u Hanoveru." , ali "trenutno se njome može upravljati kroz kontinuirani razvoj kapaciteta i aktivnu saradnju unutar administracije", rekao je Onay na upit DW-a.

Više privatnog smještaja?

I dalje postoje smještajni kapaciteti u nekretninama, koje je savezna vlada stavila na raspolaganje pokrajinama i gradovima u jesen 2022., nakon prvog samita o izbjeglicama poslije početka rata u Ukrajini. Do sada je zauzeto oko dvije trećine od 4.000 smještajnih kapaciteta. Međutim, mnoge zgrade su morale biti pripremljene a na nekima se još radi, jer su dugo bile prazne i jer u njima npr. nije bilo struje i vode.

Portparolka za migracije iz Kluba poslanika Zelenih Filiz Polat dala je prijedlog za ublažavanje situacije. U intervjuu za Deutschlandfunk ona je pozvala da se tražioci azila i izbjeglice iz Ukrajine izjednače.

Tražiteljima azila, kaže ona, nije dozvoljeno da biraju mjesto boravka, dok Ukrajinci mogu živjeti privatno kod rođaka ili poznanika. Filiz Polat pri tome naglašava da oko 30 posto izbjeglih imaju rodbinu u Njemačkoj a posebno politički progonjene osobe iz Turske.

Pitali smo nadležne u njemačkim opštinama koliko bi im takav prijedlog zapravo olakšao situaciju? "Skoro nikako", kažu odgovorni u Lindau. "Jer, nije samo smještaj ono što opterećuje komune, već i briga o ljudima."

Nedostatak stambenog prostora

U okrugu Miltenbergu smatraju kako je ovaj prijedlog općenito "vrijedan razmatranja", ali povlači sa sobom dokaz o postojanju stambenog prostora. Ne bi smjelo da se desi da neko ko ima samo jedno mjesto u izbjegličkom smeštaju, poželi da primi rodbinu.

Gradonačelnik Hanovera Onay podvlači ovu tačku. Glavni grad Donje Saksonije već ima iskustva s decentraliziranim smještajem. "Nažalost, smjestiti novopridošle kod rodbine prečesto ne uspijeva jer stambeni prostor koji je na raspolaganju članovima porodice nije dovoljno velik a drugi stambeni prostor ne može se pronaći."

Brža integracija za sve

Gradonačelnik Bielefelda Pit Clausen bi volio da tražioci azila imaju isti tretman kao i ratne izbjeglice u svim aspektima, a ne samo u pogledu smještaja. Ovo takođe uključuje racionalizaciju dugih birokratskih procedura u njemačkim Službama za strance. Prema navodima Clausena, to ne samo da bi značajno rasteretilo lokalne vlasti već bi sve strane od toga imale koristi. "Glupi smo što izbjeglice dijelimo na one prve i druge klase. Trebali bismo za sve potpuno otvoriti socijalne sisteme, sisteme obrazovanja i sve mogućnosti integracije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu