Njemačka ponovo "evropski pacijent"?

Bilo je to neposredno na razmeđu milenijuma. Tada je britanski poslovni časopis The Economist došao do poražavajuće presude njemačkoj ekonomiji. Njemačka je: The sick man oft the Euro - evropski pacijent. U to vrijeme, to je takođe djelovalo kao poziv za buđenje njemačke politike, koja je, još opijena ekonomskim jakim godinama nakon ponovnog ujedinjenja, odbijala da preduzme bilo kakve reforme. Ovo je konačno nadoknadila vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Šredera (Schroeder) (SPD), na primjer reformom tržišta rada koja je postala poznata kao Harc IV.

14 godina kasnije došlo je i zvanično do promjene nabolje. Grupa ekonomista iz Berlina i Londona tada je napisala esej o stanju njemačke privrede pod naslovom: From sick man of Europe to an economic superstar - Od evropskog pacijenta do ekonomske superzvijezde.

Mračna situacija, sumorni izgledi

Ali, fraza "evropski pacijent" ponovo je tu. Njemačka ekonomija nikako da stane na noge. Ekonomska proizvodnja se smanjivala dva uzastopna kvartala, što ekonomisti nazivaju „tehničkom recesijom“. U proteklom kvartalu bruto domaći proizvod je stagnirao na nivo iz prethodnog kvartala. Zato što su svi važni indikatori okrenuti nadole. Prije svega, važan indeks poslovne klime Minhenskog Ifo instituta, koji je u julu pao treći mjesec zaredom. A 9.000 anketiranih menadžera je lošije ocijenilo i trenutnu situaciju svojih kompanija i izglede za narednih šest mjeseci. „Situacija u njemačkoj ekonomiji postaje sve mračnija“, – to je zaključak šefa Ifo-a Klemensa Fuesta.

Istraživači Ifo-a nisu jedini koji su sigurni da će bruto domaći proizvod vjerovatno ponovo pasti u tekućem trećem kvartalu. Stvar je jasna i za glavnog ekonomistu Komercbanke (Commerzbank) Jerga Kremera (Jörg Krämer): „Nažalost, nema poboljšanja na vidiku", rekao je Kremer novinskoj agenciji Rojters. „Globalno povećanje kamatnih stopa uzima svoj danak." Kremerov kolega Aleksandar Kriger (Alexander Krüger) iz privatne banke  Hauck Aufhäuser Lampe Privatbank vidi na sličan način: „Problem je u tome što je ekonomska proizvodnja još uvijek na nivou koji je imala prije korone. Druge zemlje su  znatno iznad, uključujući i  članice evrozone.

Industrija kao problem

I ne samo u evrozoni, već i u poređenju sa drugim industrijalizovanim državama, Njemačka stoji loše – i prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u ovoj godini će biti jedina od velikih zemalja sa privrednim padom. Najviše brige izaziva njemačka industrija. Ona već duže vrijeme pati zbog slabosti globalne ekonomije. Uzdržanost stranih kupaca posebno je primjetna u sektorima koji su u velikoj mjeri zavisni od izvoza, kao što su mašinstvo i automobilska industrija. Važno kinesko tržište se ne oporavlja nakon pandemije korone dinamikom kojoj se nadalo. Jer, Kinezi radije štede svoj novac.

Kompanije u takozvanom proizvodnom sektoru i dalje se spašavaju velikim zaostatkom narudžbi koje su se nakupile nakon korone i ogromnim problemima u lancu snabdijevanja.

Čitav niz uzroka

Privredni pad ima mnogo uzroka. Jedan od njih je monetarna politika centralnih banaka. Monetarni čuvari žele da obuzdaju inflaciju značajnim povećanjem kamatnih stopa. Ovo čini kredite skupljim kako za kompanije tako i za potrošače. To usporava građevinsku industriju, što je takođe važno za Njemačku, a usporava i spremnost kompanija da investiraju.

I druge zemlje u zoni evra, kao što su Francuska i Španija, takođe moraju s tim da se nose – i to čine zaista bolje: „Svi naši evropski susjedi imaju veću ekonomsku dinamiku“, potvrđuje Moric Šularik (Moritz Schularick), novi predsjednik kilskog Instituta za svjetsku privredu (ifW).

Tako da su više strukturni problemi ti koji usporavaju Njemačku. Nekada uspješan poslovni model (uvoz jeftine – posebno ruske – energije i jeftinih poluproizvoda, njihovo poboljšavanje i izvoz kao visokokvalitetne robe) više ne funkcioniše. Višestruke krize posljednjih godina (korona, problemi u lancu snabdijevanja, ruski rat u Ukrajini i njegove posljedice) nemilosrdno su razotkrivale slabosti Njemačke kao poslovne lokacije.

Potrebna su smjela rješenja

Trenutna studija Njemačke centralne banke (DZ Bank) vidi njemačke srednje kompanije - koje se obično nazivaju "kičma njemačke privrede" - kao posebno ugrožene. Autori primjećuju pravi koktel nedostataka: osim cijene energenata, pominje se i latentni nedostatak kvalifikovanih radnika, ali i pretjerana birokratija, visoki porezi i loša infrastruktura, uključujući i slabu digitalizaciju. Pored toga, tu je i starenje stanovništva.

Predsjednik IfW-a Šularik skicirao je mogući izlaz u članku na sajtu svog instituta: „Ako Njemačka ne želi da ponovo postane 'evropski pacijent', mora se hrabro okrenuti rastućim sektorima sutrašnjice umjesto da investira milijarde čuvajući jučerašnje energetski intenzivne grane industrije".

Prema Šulariku, ovo takođe uključuje brzo eliminisanje deficita i propuštenih prilika u protekloj deceniji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu