Njemačka kandidovala Christiana Schmidta za OHR
22. januar 2021
"Kandidaturom Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH Njemačka preuzima inicijativu kojom vraća ovu zemlju na međunarodnu političku agendu. Njemačka savezna vlada ima veliki interes za razvoj Bosne i Hercegovine i podržava perspektivu učlanjenja ove države u Evropsku uniju", kaže se u saopštenju za štampu Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu.
"Član njemačkog Bundestaga, Christian Schmidt se ranih 90-tih kao glasnogovornik CSU-a za vanjsko-politička pitanja i od 2002. do 2005. godine kao glasnogovornik CDU/CSU za pitanja odbrambene politike bavio zemljama zapadnog Balkana, a posebno ratom u Bosni i Hercegovini. Tokom obavljanja funkcije parlamentarnog državnog sekretara u Ministarstvu odbrane od 2005. do 2013. godine u njegove centralne zadatke spadali su mandati Bundeswehra u okviru KFOR-a i EUFOR-ove misije Althea. U prošlosti je nekoliko puta posredovao u ime njemačke vlade u teškim situacijama u regiji", navodi dalje Ministarstvo u Berlinu.
"Njemačka vlada je uvjerena da bi rukovodeća osoba poput Christiana Schmidta bila veliki dobitak za rad međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Dosadašnji visoki predstavnik, ambasador Valentin Inzko (Austrija), koji je na ovoj funkciji od 2009. godine, slaže se i pozdravlja ovu smjenu na čelu OHR-a. Njemačka vlada želi iskoristiti ovu priliku da se zahvali visokom predstavniku na njegovom dugom i neumornom angažmanu u Bosni i Hercegovini. Valentin Inzko će i do kraja svog mandata na funkciji visokog predstavnika moći računati na njemačku podršku", kaže se dalje u saopštenju.
"Kandidatura Christiana Schmidta se odvija u uskoj koordinaciji s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koji odlučuje o imenovanju visokog predstavnika."
Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu ističe kako se, bez obzira na sav napredak postignut od 1995. godine, Bosna i Hercegovina suočava sa velikim izazovima. "Zemlja je ostala podijeljena. Etnička pripadnost i dalje dominira većim dijelom javnog života i određuje funkcioniranje države. Pozivi na pomirenje prečesto ostaju prazne riječi, a nacionalistička retorika predstavlja teret za atmosferu u društvu. Ekonomske i političke reforme, poput jačanja vladavine zakona i slobode medija, napreduju presporo."