Njemačka i Francuska žele posredovati na Kosovu

Savezni kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron žele zajedničke razgovore s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, priopćio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. Četvero političara trebalo bi se sastati u četvrtak, na rubu sastanka Europske političke zajednice u Moldaviji.

Francuska i SAD za eskalaciju situacije krive vodstvo na Kosovu. Macron je rekao da „sasvim jasno postoji odgovornost kosovskih vlasti za trenutnu situaciju".

Američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenier ranije je izjavio: „Mjere koje je poduzela kosovska vlada (...) stvorile su ovu atmosferu krize na sjeveru." Kosovo će sada biti isključeno iz zajedničke vojne vježbe Defender 23. „Za Kosovo je ova vježba završena", rekao je veleposlanik lokalnim medijima.

Bruxelles je u ožujku priopćio da su vlade dviju zemalja postigle dogovor o normalizaciji odnosa. Međutim, nisu ga potpisali ni Beograd, ni Priština. Macron je kritizirao Prištinu što ne poštuje taj sporazum.

Bodljikava žica i zastave

Demonstranti u Zvečanu raširili su u srijedu više od 200 metara dugu srpsku zastavu, koja se protezala od zgrade općine do centra grada. Nosili su i zastavu u čast teniske zvijezde Novaka Đokovića koji je na Otvorenom prvenstvu Francuske na TV kameri napisao poruku u kojoj je Kosovo opisao kao „srce Srbije".

Po riječima novinara novinske agencije AFP, vojnici KFOR-a formirali su obruč oko zgrade i zatvorili prostor metalnom ogradom i bodljikavom žicom. Demonstranti su okačili i srpske zastave na ogradu. Ispred zgrade se i dalje mogu vidjeti tri vozila kosovske policije. 

Kasnije je prekinut još jedan prosvjed stotina srpskih demonstranata ispred zgrade općine u Zvečanu.

Kako je izvijestila srbijanska državna televizija RTS, očekuje se da će se demonstranti vratiti ovog četvrtka. Oni zahtijevaju povlačenje kosovskih snaga sigurnosti iz regija s većinskim srpskim stanovništvom i smjenu albanskih gradonačelnika.

Kontroverzni gradonačelnici

Suprotno apelima Europske unije i SAD-a da smanji tenzije u regiji umjesto da ih podgrijava, kosovski premijer Albin Kurti je prošle nedjelje gradonačelnicima naredio da preuzmu dužnost.

Tome su prethodili lokalni izbori koje su kosovske vlasti održale 23. travnja. Međutim, kosovski Srbi, koji čine većinu stanovništva na sjeveru, većinom su bojkotirali izbore, tako da je albanska manjina preuzela kontrolu nad općinskim vijećima, usprkos izlaznosti ispod 3,5 posto. Kosovski Albanci su pobijedili i u zajednicama sa srpskom većinom. 

Tijekom prosvjeda u ponedjeljak u Zvečanu izbili su nasilni sukobi između demonstranata i vojnika KFOR-a, kojima je od 1999. zadaća briga za sigurnost na temelju mandata UN-a. Ozlijeđeno je 30 vojnika i 52 demonstranta.

Reakcije SAD-a, EU-a, NATO-a i Rusije

SAD i EU oštro su osudili nasilje, a NATO je odgovorio pojačanjem u regiji. KFOR koji trenutno broji oko 4.000 vojnika, trebao bi dobiti još najmanje 700 vojnika.

Rusija je u srijedu podržala Srbiju. „Bezuvjetno podržavamo Srbiju i Srbe", rekao je glasnogovornik Predsjedničkog ureda u Moskvi.

Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika koji su većinom etnički Albanci i 2008. je proglasilo neovisnost od Srbije, ali ga Beograd do danas smatra srpskom pokrajinom. Na Kosovu živi oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru. I mnoge druge zemlje, uključujući Kinu i Rusiju, kao i pet članica EU-a također ne priznaju neovisnost Kosova.

kle/wa (afp, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu