Njemačka i dalje bez Strategije nacionalne bezbjednosti

Jedino što je do sada javno poznato jeste da dokument ima 37 stranica i da je mjesecima bilo svađa. Zbog toga je uvijek iznova bilo odlaganja. I možda je zato ambiciozni, sveobuhvatni pristup Strategiji nacionalne bezbjednosti razvodnjen. Možda će se o tome više znati 14. juna. Tada bi njemačka vlada trebalo da raspravlja o bezbjednosnoj strategiji, a dan kasnije i Bundestag.

Vladajuća koalicija, koju čine Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), još u jesen 2021. godine je koalicionim sporazumom najavila da će izraditi Strategiju nacionalne bezbjednosti. To je bilo neokoliko mjeseci prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. I pet godina nakon posljednje „Bijele knjige“ Bundesvera, glavnog dokumenta o bezbjednosnoj i odbrambenoj politici.

„Bezbjednost slobode naših života"

Kada je ministarka spoljnih poslova Analena Berbok svojim govorom sredinom marta 2022. zvanično pokrenula razvoj Strategije nacionalne bezbjednosti, rat u Ukrajini je bjesnio tri sedmice. Kancelar Olaf Šolc je već proglasio „novu eru“ i interesovanje za njemačku bezbjednosnu strategiju je bilo veliko – u zemlji i inostranstvu. Cilj projekta ministarka spoljnih poslova je definisala, ni manje, ni više, nego kao „bezbjednost slobode naših života“.

U okviru koncepta „integrisane bezbjednosti“ planirano je sveobuhvatno ispitivanje spoljnopolitičkog i bezbjednosnog okruženja. Taj termin obuhvata mnogo toga, objašnjava poslanik Bundestaga Johanes Arlt (SPD): „Od obrazovne i zdravstvene politike do ekologije, ishrane i finansijske politike“. Arlt, koji je prije ulaska u parlament bio major Bundesvera, u intervjuu za DW zaključuje: „Dakle, imamo mnogo bezbjednosnih oblasti i dimenzija sa kojima moramo da se bavimo kada govorimo o bezbjednosti u cjelini.“

Ciljevi iza kojih može da se okupi i opozicija. Razvoj bezbjednosne strategije podržava i poslanik demohrišćana u Bundestagu Tomas Erndl (CSU): „Ako pogledamo kakve sve prijetnje vrebaju, hibridne prijetnje, lanci snabdijevanja, zavisnosti – čak i što se tiče lijekova – onda je jasno da nam je potrebno šire sagledavanje stvari i neophodno je pronaći odgovore“. Zamjenik predsjednika Odbora za spoljne poslove za DW kaže da je „dobro što je vlada preuzela taj zadatak“.

„Vlada se ne slaže oko ključnih pitanja"

Istovremeno, opozicioni političar ukazuje na ponovljeno odlaganje usvajanja bezbjednosne strategije. Taj dokument, koji će uticati na skoro sve oblasti politike, trebalo je da bude predstavljen na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji sredinom februara. Ni naredni vremenski rokovi nisu ispoštovani. Izjalovio se i termin planiran za kraj maja. Političar stranke CSU Erndl zaključuje: „Vlada se očigledno ne slaže oko ključnih pitanja!“

Možda vlada i Ministarstvo spoljnih spolova, koji su zaduženi za izradu strategije, nisu od samog početka morali da se stave pod takav vremenski pritisak. Na kraju krajeva, to je složen proces sa mnogo učesnika, objašnjava Antonija Vit iz Hesenske fondacije za istraživanje mira i sukoba (HSFK): „To zahtijeva širok proces razumijevanja unutar vlade, ali i sa stanovništvom i sa stručnjacima o tome šta je zapravo bezbjednosni izazov, kakve scenarije prijetnji možemo očekivati u budućnosti i koja sredstva bi Njemačka željela da iskoristi za postizanje kojih ciljeva u bezbjednosnoj politici. To je veoma, veoma važan politički proces“. A pošto strategija utiče na sve oblasti politike, „mora da pokrije i mnoga politički kontroverzna pitanja“, kaže ova politološkinja. To su sve razlozi za kašnjenja - i sporove.

Izvoz oružja, sajber odbrana, cilj od dva odsto

Prema informacijama novinske agencije Rojters, neslaganja postoje i kada je riječ o izvozu oružja i sajber bezbjednosti. Kako se novodi, Ministarstvo pravde, koje predvode Liberali (FDP) je protiv takozvanih „hakbekova“ (Hackbacks). Pritom je riječ o dozvoli da, nakon što ste bili meta sajber napada, i sami možete da napadate.

Spor se vodi i oko novca. Tačnije o tome da li će NATO cilj od dva odsto biti dio strategije. „Postojala je i dilema da li treba da postoji direktna ravnoteža između vojnih i ne-vojnih rashoda“, objašnjava politološkinja Vit. „Dakle, da li na svaki evro potrošen za vojsku treba uložiti jedan evro za mjere koje nisu vojne – tu se prije svega misli na kriznu diplomatiju, ali i razvojnu saradnju”.

Bez Savjeta za nacionalnu bezbjednost

Od plana o formiranju Savjeta za nacionalnu bezbjednost odavno se odustalo. On je mogao da posluži kao koordinaciona tačka za pronalaženje međuresornih odgovora na krize i izazove. „Zato što je bilo neslaganja oko toga gdje treba da se nalazi taj Savjet za nacionalnu bezbjednost“, pretpostavlja Antonija Vit. Prema pisanju medija, i Ured kancelara i Ministarstvo spoljnih poslova su željeli pod svojim krovom da imaju Savjet bezbjednosti.

Za opozicionog političara Erndla, Savjet za nacionalnu bezbjednost bi bio „centralna tačka“ kao međuresorno koordinaciono tijelo. „Ali vlada je jednostavno odbacila tu tačku, jer nije mogao da se postigne dogovor“, kritikuje političar stranke CSU.

Poslanik stranke SPD Arlt traži više razumijevanja. I pored problema sa resornim egoizmom ministarstava, on ima još jedno objašnjenje za probleme sa izradom strategije: „Nemamo stratešku kulturu. Strateška pitanja smo prepustili NATO posljednjih 70 godina. Imali smo konceptualne dokumente, ali nikada strategiju. To je nešto novo za nas i jedna takva promjena kulture traje.“

To trajanje ima barem jednu konkretnu posljedicu: kada se njemačka i kineska vlada 20. juna sastanu u Berlinu na konsultacijama, neće biti gotova ni planirana njemačka strategija vezana za Kinu. Jer ona bi trebalo da bude izgrađena na strategiji bezbjednosti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu