Njemačka ekonomija zbog pandemije u recesiji
14. januar 2021
Njemačka ekonomija je u 2020. - godini korone – doživjela pad od 5,0 posto. Ovo je saopćio Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu na bazi preliminarnih proračuna. Veći pad njemačka privreda je samo zabilježila tokom globalne financijske krize 2009. godine kada je brutonacionalni proizvod (BIP) pao za 5,7 posto.
Pandemija koronom i ograničenja s ciljem smanjenja njenog širenja su doveli do "duboke recesije", saopćio je Ured. Pandemija je tako ostavila znatne tragove u skoro svim ekonomskim područjima.
Dramatični pad potrošnje
Za razliku od financijske i ekonomske krize, kada je cjelokupna potrošnja podržavala privredu, privatni troškovi na konzum su prošle godine u poređenju sa prethodnom pali za 6,0 posto – toliko mnogo kao nikada prije. Suprotno tome državna potrošnja je djelovala stabilizirajuće sa porastom od 3,4 posto. Prema statistici tome je doprinijela kupovina zaštitne opreme i bolničke usluge.
Time je zbog pandemije koronom okonačn 14-godišnji porast zaposlenosti, koji je čak preživio financijsku i ekonomsku krizu 2008/2009.
Deprimirajući brojevi
Prvi put od 2011. godine Njemačka je u cijeloj godini zabilježila deficit u budžetu. Savezni nivo, pokrajinski i općinski i socijalna osigurana su protekle godine imali 158,2 milijarde eura više izdataka nego prihoda. U odnosu na cjelokupnu ekonomsku porizvodnju deficit je iznosio 4,8 posto. Bio je to drugi najveći deficit od njemačkog ujedinjenja, samo je 1995. bio veći, kada je zabilježen rekordni deficit, zbog preuzimanja dugova tzv. Treuhand. Treuhand je bio savezno tijelo za privatizaciju i ponovni razvoj DDR-ovih tvrtki nakon ponovnog ujedinjenja.
Prihodi države su smanjeni u korona krizi. Prihodi od poreza su smanjeni i zbog toga jer je porez na dodanu vrijednost od 01. jula bio pola godine smanjen kako bi se podstakla privatna potrošnja. Istodobno su državni troškovi porasli između ostalog i zbog vladinog paketa pomoći koji je u milijardama.
Moglo je biti gore
"Zapravo to je katastrofalna godina, ali ako se uzmu u obzir strahovanja onda bi se moglo reći da smo još dobro prošli", kaže Uwe Bukert iz Landesbank Baden Wuerttemberg. "U posljednjem kvartalu bi BDP mogao stagnirati. S obzirom na to da od novembra opet imamo lockdown ovi rezultati se moraju ocijeniti kao pozitivno iznenađenje", kaže Bukert.
I Fritzi Köhler-Geib iz KFW-a upućuje na to da je lako moglo biti gore: "S obzirom na prvobitna strahovanja nakon izbijanja pandemije ovaj tužni rezultat je i uspjeh u ograničavanju štete. Jer u martu prošle godine jedan vodeći njemački institut je smatrao mogućim da bi pad ekonomske proizvodnje mogao biti do 20 posto, a još sredinom godine je prognoza glasila minus 6,5 posto. Oporavak industrije koji je počeo u ljeto doveo je do toga da Njemačka u najmanju ruku ekonomski u određenoj mjeri bez velike štete dočeka početak novembra kada je uveden drugi lockdown."
Još uvijek dug put
Brojni ekonomisti predviđaju jak comeback najvećoj europskoj ekonomiji u ovoj godini – unatoč lockdownu koju je za sada produžen do kraja januara. Uspon u proizvodnom sektoru još je uvijek netaknut, a u pogledu vanjske trgovine poticaj za rast ima potražnja iz Kine i SAD-a, kaže Lars Feld, šef Savjetodavnog vijeća za procjenu cjelokupnog ekonomskog razvoja. Uwe Burkert dodaje: "Bez obzira na to, moto za 2021. godinu može biti samo: vratiti se u normalu što je brže moguće i sustići ono što se mora sustići. Ali naravno, ublažavanje pandemije ostaje glavni prioritet."
Većina ekonomista računa sa tim da će se njemačka ekonomija vrati na razinu na kojoj je bila prije korona krize, najranije na prijelazu iz 2021. u 2022. godinu - pod uvjetom da do tada bude vakcinisano protiv korone toliko ljudi da bi se ekonomski život mogao nornalizirati.