Njemačka tajna služba hoće da nadgleda socijalne mreže

To proizilazi iz više povjerljivih dokumenata u koje su imali uvid novinari lista Zidojče cajtung te javnih servisa NDR i WDR. Kako prenose ovo mediji, ta aktivnost je dio projekta „Strateške inicijative tehnika" (SIT) koji bi do 2020. godine trebalo da košta 300 miliona evra; tu sumu bi tokom narednih nedjelja trebalo da odobri Bundestag.

Prema pisanju lista Zidojče cajtung, predstavnici BND su u razgovoru sa poslanicima njemačkog parlamenta ukazali da su prijateljske obavještajne službe u inostranstvu tehnički dosta naprednije, što se posebno odnosi na američku Agenciju za nacionalnu bezbjednost NSA i britansku tajnu službu GCHQ. Oni su dodali da će, ako uskoro ne dobiju mogućnost da se bolje opreme, tehničke mogućnosti BND-a biti daleko ispod onih kojima raspolažu njihove kolege iz Italije ili Španije. Mjere nadzora komunikacije na internetu navodno ne pogađaju njemačke građane, već samo građane drugih zemalja.

Neobičan poremećaj odnosa

Zahvaljujući otkrićima odbjeglog američkog informanta Edvarda Snoudena, njemačka javnost je 2013. godine saznala da američka tajna služba NSA nadzire elektronsku komunikaciju građana preko interneta kao i telefonske razgovore – u dotad neslućenim razmjerama. Mnogi građani, kao i branitelji zaštite podataka i ljudskih prava su se žestoko pobunili, ali njemačka vlada je reagovala tek kada je Snouden otkrio i da je NSA prisluškivala mobilni telefon kancelarke Angele Merkel. U oktobru 2013. tadašnji njemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele pozvao je na razgovor američkog ambasadora u Berlinu – što je bio veoma neobičan postupak koji pokazuje koliko je afera sa nadzorom i prisluškivanjem opteretila odnose Njemačke i SAD.

Ogorčenje mnogih političara…

Polovinom prošle godine, mnogi njemački političari su bili ogorčeni. Ministarka pravde Sabine Lojthojser-Šnarenberger je rekla da je sve podseća na Hladni rat i demonstrativno saopštila da se ne bavi terorističkim aktivnostima; visoka političarka Zelenih Renate Kinast zatražila je potpuno rasvjetljavanje afere i najavila mogućnost podnošenja tužbe pred Međunarodnim sudom pravde; poslanik Hrišćansko-socijalne unije u Evropskom parlamentu, Markus Ferber, pominjao je Štazi i govorio o gubitku moralnog kredibiliteta, a šef njemačkih Socijaldemokrata Zigmar Gabrijel je rekao da ne želi da bude „stakleni čovjek".

…i potvrda mnogih ranijih analiza

Organizacije za zaštitu podataka i ljudskih prava su u Snoudenovim riječima našle potvrdu za tvrdnje, sumnje i strepnje koje su i same iznosile u javnost već godinama, pa i decenijama prije njegovih „otkrića". Aktivisti „Digitalne hrabrosti", Haos kompjuter kluba, Međunarodne lige za ljudska prava, Njemačkog udruženja za zaštitu podataka, Forum informatičara za mir i društvenu odgovornost, smatraju da digitalni nadzor privatne sfere čitavih društava ne samo što stvara neprijatnost kao i osjećanje nemoći i rezignacije, već i da od miliona ljudi stvara sumnjiva lica, vodi u masovne povrede prava ličnosti i dovodi u pitanje osnovna prava pa i samu demokratiju. No, do danas, "afera NSA" nije imala nikakve pravne posljedice - ni po koga.

Nova mjera – podijeljena mišljenja

Sada su njemački vladajući Demohrišćani (CDU) pozdravili novu mjeru koju je najavio BND. Predstavnik CDU-a Roderih Kizeveter rekao je da smatra ispravnim to što BND želi da bude na istom tehničkom nivou sa drugim tajnim službama. Predstavnik njemačkih Socijaldemokrata koji su u vladajućoj koaliciji sa CDU, Kristijan Flizek, nema ništa protiv nadzora javne komunikacije na društvenim mrežama, ali nadzor komunikacije na zaštićenim platformama, ili elektronske pošte, smatra nekorektnim. Kristijan Štrebele, političar opozicionih Zelenih, u razgovoru za DW je rekao da sumnja da je prilikom nadzora protoka ogromne količine podataka na internetu uopšte moguće čisto razdvajanje „domaće" od „strane" komunikacije.

Kada je riječ o novoj mjeri koju planira BND, branitelji zaštite podataka i privatne sfere su mnogo oštriji. „To je kafkijanska situacija u kojoj posljedica otkrića Edvarda Snoudena nije gonjenje i obustavljanje zločina špijunaže, već povećanje njihovog obima", smatra saosnivač udruženja „Digitalne hrabrosti" Padeluun: „Tajne službe treba ukinuti. Špijunaža i pribavljanje informacija ne treba da se odvijaju ‚tajno‘, već im je potrebna javna kontrola. Ovo kao reakcija na njuškanje NSA ne donosi nikakvu suverenost, već dokazuje maksimalnu provincijalnost."