Njemačka strahuje od posljedica Brexita

Postalo je ozbiljno: britanska vlada ove srijede u Bruxellesu podnosi službeni zahtjev za izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Njemački savez industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) zbog Brexita računa s jasnim pogoršanjem gospodarskih odnosa prema Velikoj Britaniji. "Brexit će poslovima njemačkih poduzeća s Ujedinjenim Kraljevstvom znatno štetiti", kazao je predsjednik DIHK-a Eric Schweitzer u izjavi za list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ). On je dodao kako se već u narednim mjesecima može računati sa smanjenjem obujma trgovine i investicija.

40 posto njemačkih poduzeća koja posluju u Ujedinjenom Kraljevstvu očekuju, kako je pokazala jedna DIHK-ova anketa, narednih mjeseci pogoršanje poslovanja - iako je stanje dosad još označeno kao "iole solidno". Devet posto tih poduzeća planiraju povlačenje investicija iz Velike Britanije i premještanje istih uglavnom u Njemačku, ali i u druge zemlje u i izvan Europske unije. 

Obuhvatan pregovarački katalog

S obzirom na predstojeće pregovore o izlasku Velike Britanije iz Europske unije je Schweitzer u FAZ-u upozorio od toga da se "napravi previše ustupaka" kako se ne bi ugrozilo EU tržište u cjelini. Istovremeno bi, međutim, "prepreke u trgovinskom prometu i dodatna birokracija trebale po mogućnosti biti niski."

Razumljiva želja. Jer u slučaju neuspjeha pregovora prijeti izlazak bez ikakvog dodatnog pitanja - takozvani "tvrdi" Brexit. U takvom jednom slučaju Njemačko ministarstvo financija strahuje da bi moglo doći do turbulencija na financijskim tržištima. Ukoliko se Europska unija i Velika Britanija ne slože pravovremeno oko sporazuma za izlazak iz EU-a, mogla bi biti "ugrožena stabilnost financijskih tržišta", navodi list "Handelsblatt" pozivajući se na analizu ministarstva financija o "specifičnim problemima" britanskog istupa iz EU-a.  

Na 34 stranice su službenici njemačkog ministarstva financija saželi financijska pitanja koja Europska unija i Velika Britanija moraju razjasniti i što će se dogoditi ukoliko se ne dođe do dogovora. Pritom vrijeme teče, jer odgovarajući paragraf EU ugovora konkretno regulira da pregovori o sporazumnom raskidu smiju trajati samo dvije godine. To je malo vremena ukoliko se pogleda koja se problematična područja sve treba razjasniti.

Točka sporenja - financijski sektor

Prema računici Europske unije bi London u slučaju izlaska morao platiti oko 60 milijardi eura duga. Ta svota proizlazi, između ostalog, iz obećanja na koje su se Britanci obvezali a koje se tiču aktualnog proračuna EU, kao i iz mirovinskih obveza za uposlenike EU.

U samom vrhu spiska s najvažnijim točkama sporenja u pregovorima se za London zasigurno nalazi budućnost financijske branše koja čini udio od dvanaest posto u čitavom britanskom gospodarskom učinku. Britanska vlada skoro sasvim usput mora još riješiti i golemi zadatak novog reguliranja gotovo svakog aspekta gospodarskog i svakodnevnog života. Prema navodima "Handelsblatta", Odjel za istraživanja britanskog Donjeg doma polazi od toga da se i do 19.000 propisa i uredbi Europske unije mora importirati u britanski zakonik - i to paralelno s pregovorima s EU-om.

Mogući produžetak roka

Te pregovore je zaduženi EU pregovarač Michel Barnier terminirao na 18 mjeseci. Ostatak vremena do izlaska 29. ožujka 2019. će biti potreban, kaže on, da bi se novi sporazum ratificirao. No, postoji još jedna kvaka: produženje roka je u svakom trenutku moguće ako "Vijeće Europske unije u suglasnosti sa članicom koju se to tiče odluči da produži taj rok", navodi se u članku 50 EU ugovora. Teoretski bi pregovori, dakle, mogli trajati čitavu vječnost.  

Iz ekonomskog gledišta to zasigurno nije poželjno, jer su i dosadašnje najave o predstojećem Brexitu već ostavile traga u bilanci izvoza njemačkih poduzeća. Prema navodima Instituta njemačkog gospodarstva (IW), pogotovo teško je u drugoj polovici bila pogođena farmaceutska branša gdje je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju za oko 19 posto, ali i automobilska branša (minus 14 posto) te kemijska branša (minus jedanaest posto). Ukupno su se izvozi "Made in Germany" u Veliku Britaniju umanjili za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Vrijednost britanske funte je, naime, nakon referenduma znatno opala, što služi kao moguće objašnjenje. Time su izvozi s prostora eurozone poskupjeli, što je prigušilo potražnju.