"Nisu svi jednako krivi za rat"

Reakcije na oslobađajuće presude koje je Haški sud izrekao Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ramušu Haradinaju potvrdile su da je zapadni Balkan još uvijek opterećen ratnom prošlošću. Hrvatsku i Kosovo zahvatila je slavljenička euforija, a Srbiju ogorčenje. Analitičari se uglavnom slažu u ocjeni da su presude Gotovini, Markaču i Haradinaju obesmislile tezu o „jednakoj odgovornosti svih strana“ za ratne sukobe iz devedesetih godina.

Sarajevski advokat Vasvija Vidović, koja je u Hagu zastupala bivšeg komandanta Armije BiH Rasima Delića i komandanta jedinica Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića, smatra da je propao pokušaj bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte da izjednači odgovornost svih sudionika u ratovima na području nekadašnje Jugoslavije.

Vasvija Vidović tvrdi da optužnicu za udruženi zločinački poduhvat protiv generala Hrvatske vojske (HV) Ante Gotivine i Mladena Markača nije bilo moguće dokazati. „Od 2000. godine podnesen je niz takvih optužnica. Prisjetimo se samo oslobađajućih presuda po optužnicama gospođe del Ponte u predmetima Sefer Halilović, Naser Orić, Fatmir Ljimaj... Mnogi predmeti, koji su najvjerovatnije bili rezultat političkih dogovora, završili su krahom pred sudskim vijećem jer sudije ipak gledaju činjenice“, kaže Vasvija Vidović.

Carla del Ponte podlegla pritiscima?

Haški sud je od osnivanja bio predmet napada, posebno u Srbiji. Političke elite vješto su koristile presude za manipuliranje pukom dok se, prema ocjeni analitičara, na bivšu tužiteljicu Carlu del Ponte vršio pritisak kako bi optužila i visoke vojne i političke zvaničnike Hrvatske, BiH i Kosova. „Tako se išlo na politiku izjednačavanja krivice, što nije realna slika ratova iz devedestih“, kaže Vasvija Vidović.

U međuvremenu, Vlada Kosova zatražila je istragu protiv Carle del Ponte zbog podizanja optužnica protiv Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, iako su je saradnici upozoravali na nedostatak dokaza u ovim slučajevima.

Za Srbiju je, prema ocjeni analitičara, ovo bila prilika da se konačno suoči sa ratnom prošloću i da raščisti s ostavštinama režima koji je cijeli region doveo do ratnih strahota.

Međutim, reakcije u Beogradu ne ostavljaju puno mjesta optimizmu. U glavnom gradu Srbije radikali su palili zastave Evropske unije, Sjedinjenih država i NATO-a, dok su presudu Haradinaju osudile i demokrate, među kojima i predsjednik Demokratske stranke i beogradski gradonačelnik Dragan Đilas.

„Oslobađanje Ramuša Haradinaja predstavlja veliku sramotu za međunarodnu zajednicu, obesmišljava postojanje Haškog suda i daje legitimitet činu eliminiranja svjedoka i ovo je jedan jako težak i bolan trenutak za naš narod“, rekao je Đilas u izjavi koju prenosi Tanjug.

Sonja Biserko: „Svi znamo da je Srbija odgovorna za početak rata“

Presude Gotovini, Markaču i Haradinaju komentirali su i pojedini međunarodni zvaničnici, među kojima i bivši visoki predstavnik za BiH Carl Bildt koji je ocijenio „sud u Hagu cijelu regiju vraća u prošlost“. No, predsjednica Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Srbije Sonja Biserko tvrdi kako je problem upravo u tome što se Srbija nikada nije suočila sa prošloću. Zato je, prema njenim riječima, ova zemlja poražena na svim frontovima; vojnom, političkom i ekonomskom.

Sonja Biserko smatra da oslobađajuće presude Gotovini, Haradinaju i Oriću impliciraju jasne zaključke u pogledu krivice za ratove devedesetih godina. „Svi mi znamo da je Srbija odgovorna za početak rata i agresiju na sve susjedne zemlje. Kada se pažljivo čitaju te presude iz Haga, vrlo je jasno šta je ko tu radio. Niko nije ratovao na teritoriji Srbiji, nego je Srbija ratovala na teritoriji Hrvatske, BiH, a kasnije je isprovocirala i rat na Kosovu“, kaže Sonja Biserko.

Predsjednica HO Srbije, međutim, podsjeća da oslobađajuće presude Gotovini i Haradinaju ne aboliraju Hrvatsku i Kosovo od ratnih zločina koji su počinjeni tokom „Oluje“ i rata 1999. godine.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić