Niko ne želi avganistanske izbjeglice

Najstariji po stažu ministar unutrašnjih poslova još jednom je pozvao svoje kolege da reaguju po savjesti. „Potrebne su nam kvote za izbjeglice iz Avganistana koje u Evropsku uniju dolaze legalnim putem“, rekao je Žan Aselborn. „Države EU moraju konačno da pokažu da smo spremni da pomognemo ljudima.“

Luksemburžanin kritikuje stav Austrije: „To je jezivo. Očajno. Takve populističke rečenice samo izazivaju strah“. Problem bi morao da se riješi. Ne možemo ljude iz Avganistana „lansirati na Mjesec“. No, Aselbornov apel vjerovatno će proći nezapaženo. Zemlje EU su podijeljene i djeluju prema unutrašnjepolitičkim interesima. Sada bi specijalni samit trebalo da riješi blokade. U ovom trenutku zemlje EU zastupaju ove pozicije:

Austrija

Trenutno najoštriji tonovi i odbijanje prihvata avganistanskih izbjeglica dolaze od ministra unutrašnjih poslova Austrije, Karla Nehamera. Sada je najveći prioritet da se „razgovara sa susjednim zemljama Avganistana, kako bi se obezbijedila pomoć u regionu“. U tom smislu EU mora još više da učini kako bi zaštitila svoje spoljne granice. Ali, ne postoji razlog zbog kojeg bi jedan Avganistanac sada trebalo da dođe u Austriju, kaže Nehamer. On zagovara i uspostavljanje centara za deportaciju u susjednim zemljama Avganistana.

Grčka

Ni Grčka ne želi da primi izbjeglice iz Avganistana. Ministar za migracije Notis Mitaraki je kazao da Grčka neće ponovo da bude „kapija nekontrolisanih talasa izbjeglica koje dolaze u Evropu“. Već je smješteno 40.000 Avganistanaca, od kojih je polovini priznat izbjeglički status a ostali su potražioci azila. Osim toga, njegova vlada Tursku klasifikuje kao sigurnu zemlju za avganistanske izbjeglice.

U ovom trenutku se radi o tome da se iz humanitarnih razloga prihvate ljudi i njihove porodice, koji su pomagali grčkim trupama tokom misije NATO u Avganistanu. Riječ je o samo nekoliko stotina ljudi. Pri tom je slika situacije u Avganistanu još nejasna, i ne zna se da li će se Grčka suočiti sa još jednim izbjegličkim talasom.

Francuska

Francuska vlada sada pokušava da ublaži izjavu predsjednika Emanuela Makrona od ovog ponedjeljka, koja je naišla na mnoge interne kritike. U televizijskom govoru se izjasnio protiv „neregulisanih tokova izbjeglica" iz Avganistana. Portparol vlade Gabriel Atal je izjavio u srijedu da Francuska svake godine prihvata hiljade Avganistanaca, koji bježe od progona i rata i da će se to prihvatanje nastaviti. Francuska je prethodne noći iz Kabula izvukla oko 180 Avganistanaca iz humanitarnih razloga.

Morala bi da postoji međunarodna inicijativa da se potražiocima azila iz Avganistana ponudi dom. Pri tom je portparol ostavio otvorenim koliko izbjeglica bi Francuska evenutalno prihvatila. To je škakljiva tema za Makrona s obzirom da se narednog proljeća održavaju izbori. Desničarske partije, a posebno Nacionalno okupljanje (nekada Nacionalni front) Marin Lepen već godinama podstiču strahove od migranata.

Italija

Italijanski premijer Mario Dragi još uvijek nije zauzeo stav a propo avganistanskih izbjeglica. Ali je izjavio da bi prioritet Evropljana sad trebalo da bude prihvatanje Avganistanaca i njihovih porodica, koji su sarađivali sa Zapadom ili se zalagali za prava žena. Italija se žali da je i ovog ljeta ponovo suočena sa povećanim prilivom migranata, prije svih iz afričkih zemalja, koji dolaze rutom preko Sredozemlja.

Španija

Vlada u Madridu se već složila da privremeno prihvati Avganistance, koji iz humanitarnih razloga moraju da bježe iz zemlje a koji su radili za evropske i druge zapadne organizacije. No, za to još nema konkretnih ponuda.

Holandija

U Holandiji se trenutno diskutuje samo o prihvatu izbjeglih, koji su radili u okviru misije NATO ili za humanitarne organizacije. Tu je pak riječ o svega nekoliko stotina osoba. Prvi holandski avion, kojim je bila planirana evakuacija, se zbog haosa na aerodromu u Kabulu vratio prazan.

Skandinavija

Danska je posljednjih mjeseci toliko pooštrila svoju izbjegličku politiku, da čak i ljudima iz Sirije kojima je priznat izbjeglički status, prijeti deporatacija u Damask. Tako je prihvatanje izbjeglica iz Avganistana vjerovatno isključeno.

Slično je i u Švedskoj, gdje je koaliciona vlada na klimavim nogama, koja je svoju liberalnu politiku žrtvovala zbog pritiska desničarskih partija.

Njemačka

Slika u Njemačkoj je nejasna. Tokom vikenda se u Berlinu baratalo cifrom oko 10.000 Avganistanaca, nekadašnjih saradnika Bundesvera, članova civilnog društva ili nevladinih organizacija, koji bi trebalo da iz humanitarnih razloga budu prihvaćeni u Njemačku. Njemačka kancelarka Angela Merkel zahtijeva u tom smislu koordinisanu akciju Evropske unije.

Izbjeglicama iz Avganistana bi preko UNHCR prvo trebalo da se pruži pomoć u susjednim zemljama. Tek nakon toga bi u drugom koraku moglo da se razmisli, da li bi posebno pogođene na kontrolisan način trebalo dovesti u Evropu. Kandidat za kancelara CDU, Armin Lašet je u vezi sa tim izjavio da se ne smiju „ponoviti greške iz 2015“. 

Osim toga, pojedine savezne pokrajine su već izrazile spremnost da prihvate nekoliko hiljada izbjeglica iz Avganistana, na primjer Sjeverno Porajnje-Vestfalija i Brandenburg. Još u junu su partije vladajuće koalicije odbile zahtjev Zelenih za evakuacijom ugroženih grupa iz Avganistana. U međuvremenu je talibanskim punkotivma mnogima blokiran izlazak iz zemlje.

Susjedne zemlje

U EU se konstantno ukazuje na susjedne zemlje Avganistana. Prema podacima Agencije UN za izbjeglice, posljednjih godina je tu smješteno 90 procenata izbjeglica iz Avganistana. Oko dva miliona živi u Pakistanu, gdje je tamošnja vlada u međuvremenu izgradila ogradu na granici prema Avganistanu i ne želi više da prima izbjeglice.

Slično važi i za Iran. U toj zemlji, prema nezvaničnim podacima, već decenijama živi skoro tri miliona Avganistanaca. Vlada sada želi da na iransko-avganistanskoj granici uspostavi tampon zone, gdje bi izbjeglice mogle da borave samo privremeno. Etnička grupa Hazara, koju talibani posebno progone, već godinama traži utočište u Iranu. Ali, teška ekonomska situacija u zemlji isključuje u međuvremenu dalje prihvatanje Avganistanaca, kažu u Teheranu.

S obzirom da je u međuvremenu najveći broj ruta blokiran, skoro je nevjerovatna nova masovna migracija u pravcu Evrope. Sada i Turska gradi zid na granici prema Iranu, kako bi blokirala prolaz Avganistancima. Oko milion i po ljudi iz te zemlje se već nalazi u Turskoj, i sve više nailaze na odbijanje. Čini se da će vlada u Ankari i avganistanske izbjeglice uključiti u svoje pregovore sa Evropskom unijom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu