Nijemci nisu za podvlačenje crte pod prošlost
24. januar 2020
Prije 75 godina, Crvena armija je oslobodila malobrojne preživjele zatvorenike iz koncentracionog logora Aušvic. Tu je ubijeno više od milion ljudi, od toga najviše Jevreja. 1996. godine, na inicijativu tadašnjeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, 27. januar je i službeno proglašen Danom sjećanja na žrtve nacizma u Njemačkoj, da bi 2005. godine i Ujedinjene nacije 27. januar proglasili Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta.
U Njemačkoj se antisemitizam posljednjih godina ponovo probudio. Povećan je broj antisemitskih napada a Jevreji koji žive u Njemačkoj sve više su izloženi otvorenim napadima na ulici. Vrhunac svega bio je napad u Halleu 9. oktobra 2019. godine, kada su počinioci pokušali da na najveći jevrejski praznik Yom Kippur uđu u sinagogu i ubiju 51-og vjernika koji su bili na molitvi.
Koliko je u ovakvim vremenima Nijemcima važna kultura sjećanja na holokaust? Deutsche Welle je tim povodom dalo nalog instititu za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap da istraži ovu temu. Rezultati, napravljeni po reprezentativnom uzorku baziranom na 1018 telefonskih razgovora, su po mišljenju eksperta Roberta Heinricha, "uglavnom umirujući".
Podsjećanje na zločine - adekvatno
Na pitanje "Da li smatrate da se na nacističke zločine podsjeća previše, adekvatno ili premalo?", više od polovine anketiranih osoba smatra da je kultura sjećanja i odnos prema prošlosti adekvatan i ispravan. Ova sjećanja su previše za svakog četvrtog Nijemca, dok jedan od šest ispitanika smatra da se na zločine nacionalsocijalizma u Njemačkoj ne podsjeća dovoljno.
Drugo pitanje u provedenoj studiji je glasilo: "Nedavno je neko izjavio da bismo „gotovo 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata trebali povući crtu i ne baviti se više toliko erom nacionalsocijalizma. Da li se vi slažete sa tom tvrdnjom ili ne? ”Jasna većina od 60 posto ispitanika nije se s tim složila, dok 37 odsto ispitanih ipak smatra da zločine nacionalsocijalizma treba ostaviti iza sebe.
Treći set pitanja bavio se konfrontacijom, odnosno suočavanjem sa zločinima nacizma. Tri od četiri ispitanika smatraju da bi posjeta posjeta koncentracionim logorima Auschwitz ili Buchenwald u budućnosti morala spadati u obavezni program u školama i sastavni dio školske nastave.
61 posto ispitanika smatra i da se treba ispitati uloga vlastite porodice tokom nacizma, dok 55 posto učesnika ankete ne smatra da politički azilanti moraju neizostavno raspolagati znanjem o zločinima nacionalsocijalizma.
Što su ljudi obrazovaniji, podrška kulturi sjećanja je veća
„Obrazovanje pomaže!" To je, kaže ekspert Roberto Heinrich, „bila prva reakcija jednog mog kolege kada je pogledao podaspekte studije". Kada se uzme u obzir debata o tome da se konačno treba povući crta nad prošlošću i nacističkim zločinima, zanimljivo je da tu stepen obrazovanosti igra veliku ulogu. Tako se za podvlačenje crte izjasnilo svega 21 posto ispitanika sa maturom ili visokim stepenom obrazovanja i 56 posto ispitanika sa nižim stepenom obrazovanja.
"Sve u svemu, jasna većina ispitanika koji su učestvovali u anketi instituta Infratest dimap, kaže da se moramo nastaviti baviti temom nacionalsocijalizma", rezimira Roberto Heinrich izvlačeći iz toga poruku koju daje studija, čiju je izradu poručila RTV Deutsche Welle.
Usporedba s rezultatima istraživanja "Memo Njemačka - multidimenzionalni motor sjećanja" iz 2018. i 2019. godine pokazuju da se politička i društvena klima u Njemačkoj ipak promijenila. Prije dvije godine samo 26 posto ispitanika se zalagalo za podvlačenje crte sa vacističkim periodom , dok ih je prethodne godine bilo 33 posto. U ovogodišnjem istraživanju infratest dimapa za DW ova brojka se povećala za 4 posto.